KOMUNIDADE EFIKSAUN EX-ASPOL HUSU GOVERNU FÓ SIRA NIA DIREITU

 

Dili-12/08/2025-Média Defisensia,  Komunidade efiksaun Ex-Aspol husu governu atu fó sira nia direitu ka Indeminisaun,  tanba sira kolabora no kumpri ona hodi halo prosesu efiksaun ba sira nia hela fatin durante ne’e sira halo negosiu.

Porta Voz Teresa Jacinta de Fatima Soares hatete, durante  ne’e komunidade sira hala’o negosiu iha fatin Ex-Aspol, tanba ho governu nia dezenvolvimentu nasional sira kolabora no kumpri desizaun ka Orden Governu RDTL. Komunidade sira konsege hamamuk fatin hahu loron 17-20  laiha parte kompetente  ida atu mai esklarese ba sira relasiona ho sira  nia direitu.

“Ami kumunidade Ex-Aspol mai buka moris iha fatin ida ne'e, maibé iha parte seluk presiza ita hotu nia kontribuisaun atu halo dezenvolvimentu nasional. Tanba ne'e ami komunidade Ex-Aspol durante ne'e kolabora 100%, no kumpri desizaun ka orden governu liuhusi Sekertariu Estadu Assuntu Toponomia no Organizasaun Urbana, ami konsege hamarnuk fatin ho voluntariamente durante loron tolu ka haat nia laran hahu husi loron 17-20 tinan ne’e  koopera hamutuk ho SEATOU. Depois ami komunidade Ex-Aspol hamamuk fatin ne'e laiha parte kompetente liu-liu Ministreiriu Justisa, Sekertariu Estadu Terras Propriedade, MOP, Ministeriu Amdinistasaun Estatal Sekertariu Teras Propriedade, no Autoridade lokal sira iha parte areia ne’e too oin loron laiha ema ida ka reperjentante atu mai ami leet hodi esklarese ba ami komunidade nia direitu  nu’udar sidadun ne'ebé hela iha fatin ne’e”, Dehan Porta Voz Teresa iha Ex-Aspol Kaikoli, Dili 12/08.

Hatutan tan Porta Voz  katak, Komunidade kumpri no obedese estadu RDTL hodi hamamuk fatin ne'e, antes ne'e husi parte kompetente sira mai foti dadus, no halo ona markasaun ba komunidade efiksaun nia uma dala rua  no promete ba sira katak tempu badak ekipa sira sei mai hamutuk ho komunidade sira hodi realiza dialogu ho komunidade ida hafoin bele hamamuk fatin ne'e. Tanba fatin ne’e estadu atu uza ba komum maibé realidade nunka realiaza too ikus ekipa mai fó ultimatu loron 3 ba komunidade hodi muda to’o ikus sira sai Vitima ba Eviksaun ne’e, tanba ne’e sira husu ba parte relevante atu konsidera sira nia direitu hanesan sidedaun timor-oan.

“Ami husu ba governu liuhusi SEATOU ami hakarak konfirma fila fali ami nia prosesu dadus, markasaun ne’ebé antes ekipa Ministeriu Justisa, liuhusi Terras Propriedade, no Ministeriu Obras Publika rekualia no markasaun ona antes ne'e too iha ne’ebé ona no oinsa ona. Ami komunidade Ex-Aspol afetadu eviksaun ida-ne'e maioria vida negosiante no barak liu mak estudade hahu husi Ensinu Infatil too Universidade ne’ebé ami presisa maho ida mai ami hodi ami bele ejerse ami nia direitu nu’udar sidadaun RDTL”, Tenik Porta Voz Teresa.  

Entretantu, komunidade Ex-Aspol fó tempu loron tolu nia laran ba governu atu tun diretamente mai atu fó klarifikasaun no esplikasaunba komunidade efiksaun sira nia direitu no dever ho loloos. Karik sedauk iha planu ruma ba fatin ne'e komunidade Ex-Aspol sei reativa fila fali atividade negosiu iha fatin ida-ne'e. Ho razaun katak durante fulan ida ona sira nia ahi matan taka, hodi hasusar tebes komunidade sira nia oan sira nia futuru. Husu ba Estadu katak osan ne’ebé  sira balun simu ne'e rekopera husi krize 2006 nian osan indeminisaun ne’e la’os sira mesak mak simu maibé sidadaun sira ne'ebé mak altura ne'eba sai vitima krize refere kuaze simu hotu.

Jornalista  : Geraldino Magno

Editor     : Média RKDTL

 

 

Post a Comment

0 Comments