CBRNTL KONTINUA HAMETIN MEKANIZMU ADVOKASIA BA DIREITU EHD IHA TL

 

DILI-14/08/2025-Média Defisensia, Community Based Rehabilitation Network Timor-Leste (CBRNTL), kolabora ho UN Women, Unidade Asesoria Direitus Umanus no UNICEF hala’o  worshop, hodi hametin advokasia monitorizasaun no relatoriu  ba direitu ema ho defisensia nian iha Timor-Leste ba garante inkluzaun iha rai-laran.

Diretora Ezekutiva CBRNTL, Norberta da Silva hatete, objetivu husi worshop ba loron ohin atu haree kona-ba mekanismu servisu advokasia nian durante ne’e.

“Worshop ohin “hametin mekanismu advokasia monitorizasaun no relatoriu kona-ba situasaun EhD” ho objetivu maka organizasaun EhD no Sosiedade Sivil ne’ebé mak durante ne’e halo misaun boot liu mak  advokasia  iha servisu advokasia ne’e presiza hatene kona-ba mekanismu oinsa, lalaok sira no evidensia sira atu bele halo advokasia. Tanba koalia ba advokasia ita influensia ba mudansa ne’ebé atu akontese husi aplikasaun lei politika sira ne’ebé durante ne’e  TL iha ona, hodi proteje no garante direitu EHD”, Dehan Diretora Ezekutiva CBRNTL, iha Salaun JP II Comoro Dili, 13/08.

Diretora Ezekutiva CBRNTL, hatutan tan relasiona ho bareira oioin ne’ebé EhD sira hasoru iha parte setor sira, tanba de’it sira nia kondisaun ne’ebé mak iha, husi ne’e mak organizasaun sira kontinua hala’o advokasia hodi influensia parte hotu atu la husik ema ida iha kotuk.

“Ita sei hasoru maka EhD hasoru bareira oinoin hodi asesu ba servisu esensial sira  hanesan edukasaun, saude no justisa. Tanba sei mosu  iha deskriminasaun tanba tipu defisensia  la hanesan no mosu mos iha violasaun ne’ebé maka mai husi familia  entaun servisu ne’ebé ONG atu halo mak advokasia ba influensia mudansa politika no muda komunidade nia persepsaun bele iha konsiensia, hodi garante ema hotu no membru familia hanesan atu moris iha familia ka komunidade ida”, Afirma Diretora Ezekutiva CBRNTL.

Iha fatin hanesan Reprejentante Provedoria Dos Direitus Humanus no Justisa, Filomena Maria de Fátima Dias hatete, PDHJ partisipa iha worshop ne’e hanesan orgaun prinsipal, hodi bele haree ba diretus humanus no direitu EhD nian iha rai laran.

“Ohin ami aprezenta atu haree direitus umanus  ba EhD nian liga ho liberdade fundamental no CRPD kona-ba konvensaun ne’ebé ita ratifika ona. Tanba ne’e objetivu prinsipál hanesan estratejia advokasia ida,  hodi hatoo ba entidade sira, governante, entidade publika sira hotu oinsa atu proteje direitu EhD ne’ebé mak iha”, Esplika Reprejentante Provedoria dos Direitus Humanus no Justisa, Filomena

Reprejentante Provedoria dos Direitus Humanus no Justisa, salienta iha konstituisaun RDTL garante direitu Ema ho Defisiensia nian, dever estadu atu proteze no promove sidadaun hotu hodi hetan direitu igual.

“Ita hatene iha konstituisaun iha ne’eba garantia EhD la deskriminasaun no estadu mós ratifika ona konvensaun EhD nian. CRPD halo ona iha 2023 la’os ratifika deit konvensaun, maibé mós ratifika ita nia profisionál ka protokolu ne’ebé fó biban ba ema individu  atu hatoo keisa ba iha komite bainhira sira hetan violasaun, entaun ne’e hanesan meiu ida  bainhira estadu ratifika  no garantia fundamental ne’ebé konsagra iha konstituisaun ita nia lei inan entaun dever estadu nian atu promove no kumpri. Worshop ba loron tolu atu ajuda  hodi halo advokasia ba estadu, governu no parte relevante sira oinsa atu trasa politika públiku ida ne’ebé bele respeitu dignidade umanu no EhD no tane aas prinsipiu direitu umanus ba EhD”, Nia Tenik.

Entretantu, iha worshop ne’e partisipa masimu husi organizasaun sira, Sosiedade Sivil no parseriu relevante sira husi internasional no lokal.

Jornalista  : Geraldino Magno

Editor       : Média RKDTL

 

Post a Comment

0 Comments