DILI-14/08/2025-Média
Defisensia, Community Based Rehabilitation Network
Timor-Leste (CBRNTL), kolabora ho UN Women, Unidade Asesoria Direitus Umanus no
UNICEF hala’o worshop, hodi hametin
advokasia monitorizasaun no relatoriu ba
direitu ema ho defisensia nian iha Timor-Leste ba garante inkluzaun iha
rai-laran.
Diretora Ezekutiva
CBRNTL, Norberta da Silva hatete, objetivu husi worshop ba loron ohin atu haree
kona-ba mekanismu servisu advokasia nian durante ne’e.
“Worshop ohin “hametin
mekanismu advokasia monitorizasaun no relatoriu kona-ba situasaun EhD” ho
objetivu maka organizasaun EhD no Sosiedade Sivil ne’ebé mak durante ne’e halo
misaun boot liu mak advokasia iha servisu advokasia ne’e presiza hatene
kona-ba mekanismu oinsa, lalaok sira no evidensia sira atu bele halo advokasia.
Tanba koalia ba advokasia ita influensia ba mudansa ne’ebé atu akontese husi
aplikasaun lei politika sira ne’ebé durante ne’e TL iha ona, hodi proteje no garante direitu EHD”,
Dehan Diretora Ezekutiva CBRNTL, iha Salaun JP II Comoro Dili, 13/08.
Diretora Ezekutiva
CBRNTL, hatutan tan relasiona ho bareira oioin ne’ebé EhD sira hasoru iha parte
setor sira, tanba de’it sira nia kondisaun ne’ebé mak iha, husi ne’e mak
organizasaun sira kontinua hala’o advokasia hodi influensia parte hotu atu la
husik ema ida iha kotuk.
“Ita sei hasoru maka
EhD hasoru bareira oinoin hodi asesu ba servisu esensial sira hanesan edukasaun, saude no justisa. Tanba
sei mosu iha deskriminasaun tanba tipu
defisensia la hanesan no mosu mos iha
violasaun ne’ebé maka mai husi familia
entaun servisu ne’ebé ONG atu halo mak advokasia ba influensia mudansa
politika no muda komunidade nia persepsaun bele iha konsiensia, hodi garante
ema hotu no membru familia hanesan atu moris iha familia ka komunidade ida”,
Afirma Diretora Ezekutiva CBRNTL.
Iha fatin hanesan Reprejentante
Provedoria Dos Direitus Humanus no Justisa, Filomena Maria de Fátima Dias hatete,
PDHJ partisipa iha worshop ne’e hanesan orgaun prinsipal, hodi bele haree ba
diretus humanus no direitu EhD nian iha rai laran.
“Ohin ami aprezenta atu
haree direitus umanus ba EhD nian liga
ho liberdade fundamental no CRPD kona-ba konvensaun ne’ebé ita ratifika ona. Tanba
ne’e objetivu prinsipál hanesan estratejia advokasia ida, hodi hatoo ba entidade sira, governante,
entidade publika sira hotu oinsa atu proteje direitu EhD ne’ebé mak iha”,
Esplika Reprejentante Provedoria dos Direitus Humanus no Justisa, Filomena
Reprejentante
Provedoria dos Direitus Humanus no Justisa, salienta iha konstituisaun RDTL
garante direitu Ema ho Defisiensia nian, dever estadu atu proteze no promove
sidadaun hotu hodi hetan direitu igual.
“Ita hatene iha konstituisaun
iha ne’eba garantia EhD la deskriminasaun no estadu mós ratifika ona konvensaun
EhD nian. CRPD halo ona iha 2023 la’os ratifika deit konvensaun, maibé mós
ratifika ita nia profisionál ka protokolu ne’ebé fó biban ba ema individu atu hatoo keisa ba iha komite bainhira sira
hetan violasaun, entaun ne’e hanesan meiu ida
bainhira estadu ratifika no
garantia fundamental ne’ebé konsagra iha konstituisaun ita nia lei inan entaun
dever estadu nian atu promove no kumpri. Worshop ba loron tolu atu ajuda hodi halo advokasia ba estadu, governu no
parte relevante sira oinsa atu trasa politika públiku ida ne’ebé bele respeitu
dignidade umanu no EhD no tane aas prinsipiu direitu umanus ba EhD”, Nia Tenik.
Entretantu, iha worshop
ne’e partisipa masimu husi organizasaun sira, Sosiedade Sivil no parseriu
relevante sira husi internasional no lokal.
Jornalista : Geraldino Magno
Editor :
Média RKDTL
0 Comments