Dili-05/06/2025-Média Defisiensia, Sekretaria Estadu ba Igualdade hamutuk ho The Asia Foundation, Parseiru Dezenvolvimentu no Organizasaun Naun Governamental liuhusi Programa Nabilan realiza sorumutu kona-ba prevensaun ba violensia kontra feto no labarik iha rai-laran.
Tuir SEI Elvina Sousa
Carvalho, hatete sorumutu prevensaun ba feto no labarik iha Timor-Leste no
diskute kona-ba Violensia Bazeia ba Jeneru oinsa atu prevene no hamenu asedu
sexual hasoru feto.
“Atividade ohin halo
sorumutu ba prevensaun VBJ ne’ebé organiza husi programa nabilan no SEI, tanba
programa nabila hodi halo prevensaun ba violensia iha TL hetan apoiu husi
governu Australia liuhusi AUTSIDE durante ne’e programa nabilan halo nia
programa barak tebes iha rai laran liuliu foka ba prevensaun VBJ. Ita hotu
hatene katak TL iha kazu ne’ebé aas tebes bai ha VBJ ho sorumutuk ne’e haree
liu ba prevensaun hodi Evita problema no hamenus tia aktus sira hasoru feto no
labarik feto. Husi ita nia parseiru internasional sira tur hamutuk hodi diskute
kona-ba Pratika diak sira no dejafiu sira
ne’ebé ita hasoru hodi ispira malu no sosiedade sivil sira iha
preokupasaun barak”, Dehan SEI Elvina iha TP Suai Room, Dili, 05/06.
Sekretaria Estadu
hatutan tan, durante ne’e governu Australia apoiu makas ba iha prevensaun Violensia
Bazeia ba Jeneru, no tipu sira seluk hanesan asedu sexual hasoru feto. Tanba
ne’e servisu ho Estadu TL hodi haree ba pilar tolu importante tebes atu
prevene.
“Durante tempu naruk
governu Australia sempre apoiu, hau fiar katak governu refere sei servisu
hamutuk ho ita hodi kontinua ba oin. Estadu TL iha esforsu hamutuk hodi halo
prevensaun ba VBJ tanba maihusi lei konduta bazeia ba jeneru iha pilar tolu ida
prevensaun, rua asesu ba justisa no tolu fó asistensia ba ema ne’ebé hetan
violensia ka esperiensia ba VBJ ida-ne’e ita la’o hela”, Salienta SEI.
Iha fatin hanesan Adjuntu
Embaixador Austrália, Edward Wilkinson, afirma govenu Australia apresia no fó
parabens ba Governu TL, parseiru no sosiedade sivil sira hotu nia progresu too
ohin loron hodi responde ba feto no labarik sira hotu liuhusi komprimisiu entre
servisu hamutuk ba igualdade jeneru no alkansa direitus umanus feto no labarik.
“Hau kontete tebes hatoo diskursu iha momentu importante ne’e ita hotu hatene violensia hasoru feto no labarik feto governu Australia iha komprimisiu ida ne’e iha ita nia fronteira rasik, hodi servisu hamutuk ho governu no parseiru sira iha rejiaun atu hamutuk buka solusaun ba dejafiu ida-ne’e. Inisiu tinan ne’e lansa ona Australia nia estratejia internasional ba igualdade jeneru ne’ebé haree husi ita nia kompromisiu ba igualdade no alkansa direitus umanus feto no labarik feto sira nian, tanba igualdade jeneru fó benefisiu ba ema hotu servisu atu hakotu violensia sexual no protese feto sira nia direitu ba saude reprodutivu no sexual mak prioridade dahuluk husi prioridade dalima. Ami kompremente atu aumenta investimentu iha prevensaun primaria violensia sexual no VBJ", Tenik Adjuntu Embaixador Austrália.
Entretantu, Governu
Australia kontinua halo parseira ho governu TL ho sosiedade tomak kona-ba
prevensaun no responde ho efiktivu ba violensia hasoru feto, labarik no Ema ho
Defisénsiaa. Nune’e sira kopromete atu fó apoiu governu TL, bainhira atu implementa
ekuadramentu polítika igualdade no inkluzaun inklui Planu Asaun Nasional no
VBJ.
Jornalista : Geraldino Magno
Editor : Média RKDTL
0 Comments