SEI HAMUTUK HO PARSEIRU DEZENVOLVIMENTU, ONG KONKLUI SORUMUTU PREVENSAUN VIOLENSIA KONTRA FETO

 

Dili-05/06/2025-Média Defisiensia, Sekretaria Estadu ba Igualdade hamutuk ho The Asia Foundation, Parseiru Dezenvolvimentu no Organizasaun Naun Governamental liuhusi Programa Nabilan realiza sorumutu kona-ba prevensaun ba violensia kontra feto no labarik iha rai-laran.

Tuir SEI Elvina Sousa Carvalho, hatete sorumutu prevensaun ba feto no labarik iha Timor-Leste no diskute kona-ba Violensia Bazeia ba Jeneru oinsa atu prevene no hamenu asedu sexual hasoru feto.

“Atividade ohin halo sorumutu ba prevensaun VBJ ne’ebé organiza husi programa nabilan no SEI, tanba programa nabila hodi halo prevensaun ba violensia iha TL hetan apoiu husi governu Australia liuhusi AUTSIDE durante ne’e programa nabilan halo nia programa barak tebes iha rai laran liuliu foka ba prevensaun VBJ. Ita hotu hatene katak TL iha kazu ne’ebé aas tebes bai ha VBJ ho sorumutuk ne’e haree liu ba prevensaun hodi Evita problema no hamenus tia aktus sira hasoru feto no labarik feto. Husi ita nia parseiru internasional sira tur hamutuk hodi diskute kona-ba Pratika diak sira no dejafiu sira  ne’ebé ita hasoru hodi ispira malu no sosiedade sivil sira iha preokupasaun barak”, Dehan SEI Elvina iha TP Suai Room, Dili, 05/06.

Sekretaria Estadu hatutan tan, durante ne’e governu Australia apoiu makas ba iha prevensaun Violensia Bazeia ba Jeneru, no tipu sira seluk hanesan asedu sexual hasoru feto. Tanba ne’e servisu ho Estadu TL hodi haree ba pilar tolu importante tebes atu prevene.

“Durante tempu naruk governu Australia sempre apoiu, hau fiar katak governu refere sei servisu hamutuk ho ita hodi kontinua ba oin. Estadu TL iha esforsu hamutuk hodi halo prevensaun ba VBJ tanba maihusi lei konduta bazeia ba jeneru iha pilar tolu ida prevensaun, rua asesu ba justisa no tolu fó asistensia ba ema ne’ebé hetan violensia ka esperiensia ba VBJ ida-ne’e ita la’o hela”, Salienta SEI.

Iha fatin hanesan Adjuntu Embaixador Austrália, Edward Wilkinson, afirma govenu Australia apresia no fó parabens ba Governu TL, parseiru no sosiedade sivil sira hotu nia progresu too ohin loron hodi responde ba feto no labarik sira hotu liuhusi komprimisiu entre servisu hamutuk ba igualdade jeneru no alkansa direitus umanus feto no labarik. 

“Hau kontete tebes hatoo diskursu iha momentu importante ne’e ita hotu hatene violensia hasoru feto no labarik feto governu Australia iha komprimisiu ida ne’e iha ita nia fronteira rasik, hodi servisu hamutuk ho governu no parseiru sira iha rejiaun atu hamutuk buka solusaun ba dejafiu ida-ne’e. Inisiu tinan ne’e lansa ona Australia nia  estratejia internasional ba igualdade jeneru ne’ebé haree husi ita nia kompromisiu ba igualdade no alkansa direitus umanus feto no labarik feto sira nian, tanba igualdade jeneru fó benefisiu ba ema hotu servisu atu hakotu violensia sexual no protese feto sira nia direitu ba saude reprodutivu no sexual mak prioridade dahuluk husi prioridade dalima. Ami kompremente atu aumenta investimentu iha prevensaun primaria violensia sexual no VBJ", Tenik  Adjuntu Embaixador Austrália.

Entretantu, Governu Australia kontinua halo parseira ho governu TL ho sosiedade tomak kona-ba prevensaun no responde ho efiktivu ba violensia hasoru feto, labarik no Ema ho Defisénsiaa. Nune’e sira kopromete atu fó apoiu governu TL, bainhira atu implementa ekuadramentu polítika igualdade no inkluzaun inklui Planu Asaun Nasional no VBJ.

Jornalista  : Geraldino Magno

Editor  : Média RKDTL

Post a Comment

0 Comments