Dili-22/05/2025-Média Defisensia, Ministra Solidariedade Sosial no Inkluzaun (MSSI) abertura ba iha seminariu nasional ne’ebé realiza husi Asosiasaun HAK Timor-Leste, relasiona ho “Direitus Umanus no Inkluzaun Sosial”, hodi fó hanoin hamutuk nune’e bele tau atensaun ba Ema ho Defisiensia no LGBTQ+ sira ne’ebé sei hasoru hela diskriminasaun no bareira.
Ministra MSSI Verónica
das Dores, fó kongratula ba Asosiasaun HAK iha abertuta seminariu kona-ba
direitus umanus no inkluzaun sosial dezeiju tebes ba sira hotu, sei iha
diskusaun ne’ebé di’ak, hodi fó hanoin no tau ideia hamutuk atu haree ema ho
defisiensia no LGBTQ+, tanba sira iha fiziku defisiensia maibé hanoin la
defisiensia.
“Hau hato’o parabens ba
Asosiasaun HAK ho kolaboradór sira ne’ebé organiza seminariu ne’e kona-ba
direitu umanus no inkluzaun sosial, asuntu ida ne’e boot tebes no integradu ho
servisu sira iha kolaborasaun interministerial, intersosial no sektoral. Hau rekomenda
seminariu ne’e bele karik HAK hala’o mós
iha distritu sira. Nune’e bele inklui sefe suku no sefe aldeia sira, hodi
hatene atu hakbesik aan ba komunidade sira. Hau deklara diskusaun ne’e sei loke
ita hotu nia hanoin no tau ideia hamutuk, hodi tau matan ba sosoiedade sira iha
baze liuliu ba EhD”, Dehan Ministra MSSI iha Salaun Asosiasaun HAK Farol Dili,
22/05.
Ministra hatutan tan,
ita restaura ona independensia ba dala-23 maibé estadu no ministeriu atinji ona
programa balun maske naton, maibé bebeik sei to’o hotu tanba ita ratifika ona
konvensaun direitus ba ema ho defisiensia ne’ebé hala’o ona iha tinan kotuk.
“Estadu TL restaura
tinan 23 no estadu TL atinji ona nia progresu barak maske la tomak, maibé iha área
inkluzaun direitus umanus nian estadu ratifina ona hanesan konvensaun direitu
labarik konvensaun mós hakarak violensia iha forma hotu-hotu ema bolu SIDO. Governasaun
hodi hapara tortura ba ema hotu iha Janeiru 2023 TL mós ratifika konvensaun
direitus ba ema ho defisiensia ne’ebé hala’o ona iha Zenebra tinan kotuk, iha
tinan ne’e fulan Juñu ita sei apresenta relatoriu ba iha nasõens unidas nian. Alende
konvensaun sira ne’e hotu ita hatene katak estadu no governu TL kria no aprova
ona lei hodi proteze direitu sidedaun sira nian atu asegura iha prosesu liuliu
asuntu iha parte justisa no hirak ne’ebé viola direitus umanus ne’e ita nia rai
presiza tebes husi asaun ne’ebé ita halo. Maibé iha dekretu balun estratejika
polítika no prosedimentu manual sira balun nia prosedimentu ba protesaun
sidedaun sira hotu inklui EhD no LGBTQ+ ne’ebé presisa apoiu hotu husi MSSI ”, Salenta MSSI.
Iha fatin hanesan
Diretór Ezekutivu Asosiasaun HAK Timor-Leste, Feliciano da Costa Araújo, esplika
seminariu ne’e atu fó hanoin ba ema hotu hodi servisu hamutuk tau hanoin no
ideia iha diskusaun seminariu ne’e nune’e bele halakon korente diskriminasaun
no estigmasaun iha sosiedade nia leet no fó oportunidade ba malun defisiensia sira
bele hola parte hotu iha atividade sira.
“Ita hotu hatene asuntu
inkluzaun sosial nomos diversidade dala barak ema hanoin ne’e iha kaixa laran,
tanba ne’e ami apresia tebes hetan apoiu husi Plan ba ami hodi halo intervensaun
iha Ermera, Ainaro no Dili. Ita hatete ba maluk sira ita hotu nia kolaborasaun
no servisu atu buka tuir ba iha EhD, Diversidade no LGBTQ+ la’os organizasaun
Defisénsia de’it ida-ne’e pasparte ida iha sosiedade no estadu ne’e, liuhusi diskusaun
sira hanesan ne’e ita hasoru iha familia uma-laran ita kolia asuntu EhD dala
barak ema dehan se moris hanesan ne’e dala ruma tau todan ba ita sira rasik
lakoi atu moris sai hanesan ne’e. husu familia, sosiedade mós tenke tau atensaun
inklui maluk LGBTQ+ sira dala barak ita rona husi vizinu mak kolia barak liu,
defisil tebes ita atu hanoin buat sira ne’e. Ami husu ba autoridade lokal sira
iha atividade suku nian envolve EhD no LGBTQ+ sira, tanba sira nia fizikamente
mak defisiensia maibé hanoin no fuan la defisiensia se ita julga sira ita rasik
mak defisénsia”, Tenik Diretor HAK.
Entretantu, iha seminariu
ne’e atu hasa’e ema hotu nia konsiénsia depois hamosu ideias oinsa mak ema bele
lori integra iha planu estratejia sira ida ne’ebé trasu ona ita hanoin ema hotu
la’os buat foun. Seminariu ne’e atu fó atensaun no hamosu ideia iha diskusaun
kona-ba tema refere, hodi hatutan no habelar ba iha komunidade sira. Nune’e
labele hamosu tan liafuan diskriminasaun publiku, nune’e bele hakotu korente
diskriminasaun, estigma, naun violentu ne’e, hahu agora sela’e ita halo planu
di’ak maibé lafo vantajen ba maluk defisiensia sira, no LGBTQ+ tanba ema hotu
tenke partisipa igual no lahusik ema ida iha kotu.
Jornalista : Geraldino Magno
Editor : Média RKDTL
0 Comments