PR KONGRATULA SIDADAUN TIMOR-LESTE IHA SELEBRA RESTAURASAUN INDEPENDENSIA BA DALA-23

Dili-21/05/2025-Média Defisiensia, Prezidente Republika Demokratika Timor-Leste, hamutuk ho Primeiru Ministro, Membru governu, konvidadu husi rai-liur no povu tomak selebra loron Restaurasaun Independensia ba dala-23 iha Timor-Leste.

Prezidente Republika José Ramos-Horta, fó kongratula ba povu Timor-Leste tomak tantu iha rai-laran, atu nafatin mantein paz no liberdade, hodi hala’o atividade ema ida-idak nian.

“Ha’u aproveita oportunidade ida-ne’e hodi hato’o ha’u-nia parabéns ba sidadaun Timor-Leste tomak mane no feto, labarik, foin-sa’e, adultu no ferik-katuas, emigrante no imigrante sira  tantu iha territóriu nasionál no iha komunidade timoroan sira ne’ebé namkari iha mundu tomak. Ho laran tomak ha’u dezeja saúde di’ak, susesu pesoál no profisionál, no ksolok ba família timoroan ida-idak, viva Timor-Leste, viva paz, liberdade no povu nia dignidade”, Dehan PR iha Palasiu Prezidente Aitarak-Laran Dili, 20/05.

Xefe Estadu mós hatutan tan, ohin selebra Restaurasaun Independensia ba dala-23 no TL hetan inspirasaun husi legadu espiritual no moral husi Sua Santidade, mai hamutuk hodi servi ba nasaun ida-ne’e atu mantein paz iha rai-laran. Tanba iha tempu ne’ebé mundu parese mout iha nakukun laran-marka ho violénsia, konflitu no lakon valór espirituál sira.

“Ohin ita selebra tinan ida tan ita-nia Restaurasaun Independénsia nian, ita hetan inspirasaun husi legadu espirituál no morál ida ne’ebé husik hela husi Sua Santidade. Ami reafirma ita-nia kompromisu atu halo ita-nia fiar la’ós de’it refujiu ida, maibé sai forsa moris no transformadora ba konstrusaun sosiedade ida ne’ebé umanu liu, justu no solidáriu liu. Sua Santidade Papa Leo XIV Sempre inspira atu estuda komunikasaun no tomada pozisaun sira ne’ebé Santa Sé adota hasoru funu oioin, krize umanitária no trajédia sira ne’ebé harahun ita-nia planeta. Desizaun sira-ne’e iha signifikadu espesiál bainhira observa tuir roman personalidade no perfil Sua Santidade Papa Leão XIV nian. Iha tempu ne’ebé mundu parese mout iha nakukun laran marka ho violénsia, konflitu no lakon valór espirituál sira, liafuan no jestu sira hosi Sua Santidade Papa Leão XIV maka fonte esperansa nian. Hanesan Papa Francisco dehan, ita moris iha mundu desakralizadu, ne’ebé dalabarak domina hosi “Ema funu nian”. Maibé, fó kmaan atu hatene katak ita la’ós oan-kiak iha ita-nia fiar no iha rai-rahun sofrimentu nia leet, naroman domin nian ba ita-nia maluk moris nafatin, hafoun iha figura Sumo Pontífise foun nian”, Subliña PR.

Prezidente Republika salienta, fó parabéns ba Governu liuliu, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão ba realizasaun ho susesu fórum kona-ba Direitu Tasi nian no Rezolusaun ba Disputa sira ba Fronteiras Marítimas, ne’ebé halibur figura importante na’in 100 ne’ebé matenek iha Direitu Internasionál no Direitu Tasi nian. Realiza mós iha kapitál Fórum Internasionál Díli 2025 kona-ba Liberdade Imprensa no Intelijénsia Artifisiál, organiza hosi Konsellu Imprensa. Hodi hatán ho korajen no vizaun ba dezafiu sira ne’ebé hamosu hosi Intelijénsia Artifisiál, mídia sosiál no demokrasia dijitál, Timor-Leste reafirma ona ninia kompromisu ba sosiedade ne’ebé livre, nakloke no iha prova ba futuru. Fórum ne’e nu’udar espasu vital ba reflesaun no partilla, lian nasionál no internasionál sira halibur hamutuk iha objetivu komún atu garante teknolojia serbí umanidade, katak liberdade espresaun hetan protesaun no demokrasia kontinua kuda ho responsabilidade no transparénsia.

Entretantu, eventu hirak ne’ebé mensiona ona akontese iha momentu ne’ebé partikularmente simbóliku iha aniversáriu ba dala-23 Restaurasaun Independénsia nian. Prezensa hosi distintu konvidadu sira ne’e reforsa rekoñesimentu hosi Timor-Leste nia trajetória no nia lian ativu iha Nasoins Unidas, liuliu ba promosaun hosi direitu hosi povu sira ne’ebé sei iha administrasaun koloniál nia okos.

Iha fatin hanesan Deputada PLP, Maria Angelina Lopes Sarmento, hoto’o parabens ba povu doben Timor-Leste nia kontribuisaun no partisipa iha prosesu dezenvolvimentu ba rai ne’e, husu kontinua servisu hamutuk atu kria paz no fó konfiansa ba governu hodi hala’o programa sira iha baze.

“Hau nia  mensajen ba loron Restaurasaun Indepensia 20 Maio 2025  ohin loron, hau husu ba povu Timor-Leste hotu  ne'ebé mak kontribui no partisipa direita ona indiretamente ba prosesu dejevolvimentu ba ita nia rai ida-ne’e, atu kontinua servisu hamutuk kria paz no establidade nune'e fó nafatin konfiansa ba governu ida-ne'e hodi hala'o nafatin programa sira ne'ebé bele lori moris di’ak ba povu, maske tinan rua ho balun ita haree katak, dezafius barak mak povo enfrenta prinsipalmente iha Dili laran ita haree realidade hatudu duni katak povu barak mak la sente, la kontete no la haksolok ho dezenvolvimentu ne'ebé la’o iha sidade Dili ne'e,” Tenik Deputada PLP Maria.

Partisipa iha Komemorasaun loron Restaurasaun Independensia, Primeiru-Ministru, Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál, Prezidente Tribunál Rekursu, Membrus husi Parlamentu Nasionál, Membru husi Governu, Prokuradór-Jerál Repúblika Xefe Estadu-Maiór-Jenerál F-FDTL, Komandante-Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (CGPNTL), Provedor Direitus Umanus no Justisa (PDHJ), Membru Korpu Diplomátiku, Ajénsia Kooperasaun Internasionál Konfisaun Relijioza no Organizasaun Sosiedade Sivíl, Povu Doben Timor-Leste, iha territóriu nasionál no rai-li’ur Reprezentante Jenerál (fitun 4), Agus Subiyanto, Xefe Nasionál Forsa Armada Indonézia, Brigadeiru Jenerál João Xavier Barreto Nunes, Xefe Nasionál Forsa Armada Indonézia, Komandante Rejionál Forsa Armada Indonézia ba Rejiaun Leste (DANREM).

Jornalista  : Geraldino Magno

Editor    : Média RKDTL

 

 

Post a Comment

0 Comments