Dili-21/05/2025-Média Defisiensia, Prezidente Republika Demokratika Timor-Leste, hamutuk ho Primeiru Ministro, Membru governu, konvidadu husi rai-liur no povu tomak selebra loron Restaurasaun Independensia ba dala-23 iha Timor-Leste.
Prezidente Republika
José Ramos-Horta, fó kongratula ba povu Timor-Leste tomak tantu iha rai-laran, atu
nafatin mantein paz no liberdade, hodi hala’o atividade ema ida-idak nian.
“Ha’u aproveita
oportunidade ida-ne’e hodi hato’o ha’u-nia parabéns ba sidadaun Timor-Leste
tomak mane no feto, labarik, foin-sa’e, adultu no ferik-katuas, emigrante no
imigrante sira tantu iha territóriu
nasionál no iha komunidade timoroan sira ne’ebé namkari iha mundu tomak. Ho
laran tomak ha’u dezeja saúde di’ak, susesu pesoál no profisionál, no ksolok ba
família timoroan ida-idak, viva Timor-Leste, viva paz, liberdade no povu nia
dignidade”, Dehan PR iha Palasiu Prezidente Aitarak-Laran Dili, 20/05.
Xefe Estadu mós hatutan
tan, ohin selebra Restaurasaun Independensia ba dala-23 no TL hetan inspirasaun
husi legadu espiritual no moral husi Sua Santidade, mai hamutuk hodi servi ba
nasaun ida-ne’e atu mantein paz iha rai-laran. Tanba iha tempu ne’ebé mundu
parese mout iha nakukun laran-marka ho violénsia, konflitu no lakon valór
espirituál sira.
“Ohin ita selebra tinan
ida tan ita-nia Restaurasaun Independénsia nian, ita hetan inspirasaun husi
legadu espirituál no morál ida ne’ebé husik hela husi Sua Santidade. Ami
reafirma ita-nia kompromisu atu halo ita-nia fiar la’ós de’it refujiu ida,
maibé sai forsa moris no transformadora ba konstrusaun sosiedade ida ne’ebé
umanu liu, justu no solidáriu liu. Sua Santidade Papa Leo XIV Sempre inspira
atu estuda komunikasaun no tomada pozisaun sira ne’ebé Santa Sé adota hasoru
funu oioin, krize umanitária no trajédia sira ne’ebé harahun ita-nia planeta. Desizaun
sira-ne’e iha signifikadu espesiál bainhira observa tuir roman personalidade no
perfil Sua Santidade Papa Leão XIV nian. Iha tempu ne’ebé mundu parese mout iha
nakukun laran marka ho violénsia, konflitu no lakon valór espirituál sira, liafuan
no jestu sira hosi Sua Santidade Papa Leão XIV maka fonte esperansa nian.
Hanesan Papa Francisco dehan, ita moris iha mundu desakralizadu, ne’ebé
dalabarak domina hosi “Ema funu nian”. Maibé, fó kmaan atu hatene katak ita
la’ós oan-kiak iha ita-nia fiar no iha rai-rahun sofrimentu nia leet, naroman
domin nian ba ita-nia maluk moris nafatin, hafoun iha figura Sumo Pontífise
foun nian”, Subliña PR.
Prezidente Republika
salienta, fó parabéns ba Governu liuliu, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana
Gusmão ba realizasaun ho susesu fórum kona-ba Direitu Tasi nian no Rezolusaun
ba Disputa sira ba Fronteiras Marítimas, ne’ebé halibur figura importante na’in
100 ne’ebé matenek iha Direitu Internasionál no Direitu Tasi nian. Realiza mós
iha kapitál Fórum Internasionál Díli 2025 kona-ba Liberdade Imprensa no
Intelijénsia Artifisiál, organiza hosi Konsellu Imprensa. Hodi hatán ho korajen
no vizaun ba dezafiu sira ne’ebé hamosu hosi Intelijénsia Artifisiál, mídia
sosiál no demokrasia dijitál, Timor-Leste reafirma ona ninia kompromisu ba
sosiedade ne’ebé livre, nakloke no iha prova ba futuru. Fórum ne’e nu’udar
espasu vital ba reflesaun no partilla, lian nasionál no internasionál sira
halibur hamutuk iha objetivu komún atu garante teknolojia serbí umanidade,
katak liberdade espresaun hetan protesaun no demokrasia kontinua kuda ho
responsabilidade no transparénsia.
Entretantu, eventu
hirak ne’ebé mensiona ona akontese iha momentu ne’ebé partikularmente simbóliku
iha aniversáriu ba dala-23 Restaurasaun Independénsia nian. Prezensa hosi
distintu konvidadu sira ne’e reforsa rekoñesimentu hosi Timor-Leste nia
trajetória no nia lian ativu iha Nasoins Unidas, liuliu ba promosaun hosi
direitu hosi povu sira ne’ebé sei iha administrasaun koloniál nia okos.
Iha
fatin hanesan Deputada PLP, Maria Angelina Lopes Sarmento, hoto’o parabens ba
povu doben Timor-Leste nia kontribuisaun no partisipa iha prosesu
dezenvolvimentu ba rai ne’e, husu kontinua servisu hamutuk atu kria paz no fó
konfiansa ba governu hodi hala’o programa sira iha baze.
“Hau
nia mensajen ba loron Restaurasaun
Indepensia 20 Maio 2025 ohin loron, hau husu
ba povu Timor-Leste hotu ne'ebé mak kontribui
no partisipa direita ona indiretamente ba prosesu dejevolvimentu ba ita nia rai
ida-ne’e, atu kontinua servisu hamutuk kria paz no establidade nune'e fó
nafatin konfiansa ba governu ida-ne'e hodi hala'o nafatin programa sira ne'ebé
bele lori moris di’ak ba povu, maske tinan rua ho balun ita haree katak,
dezafius barak mak povo enfrenta prinsipalmente iha Dili laran ita haree
realidade hatudu duni katak povu barak mak la sente, la kontete no la haksolok
ho dezenvolvimentu ne'ebé la’o iha sidade Dili ne'e,” Tenik Deputada PLP Maria.
Partisipa iha
Komemorasaun loron Restaurasaun Independensia, Primeiru-Ministru, Vise-Prezidente
Parlamentu Nasionál, Prezidente Tribunál Rekursu, Membrus husi Parlamentu
Nasionál, Membru husi Governu, Prokuradór-Jerál Repúblika Xefe Estadu-Maiór-Jenerál
F-FDTL, Komandante-Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (CGPNTL), Provedor
Direitus Umanus no Justisa (PDHJ), Membru Korpu Diplomátiku, Ajénsia
Kooperasaun Internasionál Konfisaun Relijioza no Organizasaun Sosiedade Sivíl, Povu
Doben Timor-Leste, iha territóriu nasionál no rai-li’ur Reprezentante Jenerál
(fitun 4), Agus Subiyanto, Xefe Nasionál Forsa Armada Indonézia, Brigadeiru
Jenerál João Xavier Barreto Nunes, Xefe Nasionál Forsa Armada Indonézia,
Komandante Rejionál Forsa Armada Indonézia ba Rejiaun Leste (DANREM).
Jornalista : Geraldino Magno
Editor
: Média RKDTL
0 Comments