Dili-28/05/2025-Média
Defisénsia, Autoridade Protesaun Sivil, hamutuk ho
parseiru sira realiza diskusaun, ho tema “Konsultasaun Nasional kona-ba
aprezentasaun esbosu Standard Operating
Procedures (Sops) ba Avaliasaun Risku no Sentru evakuasaun Emerjénsia.
Sekretariu Estadu
Protesaun Sivil, Domingos Mariano Reis, hatete atividade ohin ho objetivu atu deskute kona-ba jestaun risku dezastre
naturais iha TL no sentru evakuasaun iha munisipiu rua hodi hasa’e koñesimentu komunidade
minimu sira tenke hatene kauza dezastre nia sinais.
“Objetivu ohin ba
konsulta esbosu ba jestaun risku dezastre naturais iha TL no sentru evakuasaun
iha munisipiu Viqueque no Covalima. Edukasaun ba risku dezastre, hodi hasa’e
koñesimentu komunidade sira ba kauza dezastre minimu sira tenke hatene kauza
dezastre nia sinais oinsa atu prevene. Munisipiu sira seluk bazeia ba mapamentu
risku dezastre ita hotu hatene Covalima no Viqueque ne’e risku boot bazeia ba
dadus ne’ebé APC hetan, tanba ne’e ho projetu refere sei foka liu ba munisipiu
rua hodi fó tarzetu ba suku 47. Munisipiu sira seluk iha maibé diresaun
metigasaun sei haree hodi halo preparasaun ba munisipiu sira seluk dadus mai
ladun bo’ot. Ita foka ba munisipiu rua ne’ebé ho grau prisipal boot ba risku
dezastre nian”, Dehan Sekretariu Estadu PC Domingos, iha Hotel Leo Kase-Raikotu,
Dili, 28/05.
Hatutan tan Sekretariu
Estadu PC katak, preparasaun protesaun sivil nian iha parte tolu, hodi sai hanesan
mata dalan ba APC no Uniaun Europeia nune’e bele implementa agora to’o tinan oin.
“Preparasaun primeiru
halo rekrutamentu ba konsultan, segundu instala gabinete ba parseiru ne’ebé mak
apoiu no terseiru halo koordenasaun no konsultasaun ohin halo konsultasaun ba
daruak, depois iha ona rezultadu ne’ebé di’ak bele sai ona mata dalan ba Protesaun
Sivil ho delegasaun Uniaun Europeia bele la’o tuir, tinan ida ne’e hahu
implementa. Dezastre ne’ebé akontese APC rejistu mak bee sa’e ahi han, anin
boot”, Tenik Sekretariu Estadu PC.
Iha fatin hanesan, Xefe
Kooperasaun Adjuta ba Delegasaun husi Uniaun Europeia iha TL Suzana Martins,
esplika apoiu espesifiku ne’ebé fó ba implementasaun projetu faze daruak nian.
Espera projetu refere sei fornese formasaun no instrumentu ba tekniku no
elementu sira husi Protesaun Sivil, atu hala’o no dezenvolve servisu iha dalan
ne’ebé di’ak no tulun komunidade sira iha kazu dezastre.
“Uniaun Europeia apoiu hela projetu ida ne’e iha área kooperasaun entre ami ho TL, projetu ida-ne’e fó apoiu espesifiku husi fundus ne’ebé aloka ba pasifiku hola parte la’os iha kooperasaun bilateral entre TL no Uniaun Europeia, projetu realiza ba faze daruak husi projetu ne’ebé remata ona. objetivu husi formasaun, membru sira husi APC permite sira atu hadia sira nia kompetensia iha nivel prosedimentiu atu dejafia projetu ne’e no iha kauza dezastre klimatika sira. Ami espera katak iha projetu ne’e nia rohan sei hetan formasaun ba tekniku sira, no prosedimentu hirak ne’e hanesan padraun ne’ebé sei dezenvolve apoiu husi partisipante sira hotu, no aplika hafoin fahe ba sentru sira seluk, hodi fasilita servisu Protesaun Sivil iha kazu dezastre klimatiku”, Tenik Xefe Kooperasaun Adjuta ba Delegasaun UE.
Entretantu, APC nia
parseiru lubuk ida mai ho sira nia projetu ne’ebé mak diferente hanesan
resposta Emerjensia ne’e husi IOM, WFPA, CVTL, RHTO haree ba sidedaun ne’ebé
defisensia. Bainhira dezastre sira nia ekipa sempre asegura uluk maluk
defisiensia ne’ebé hela iha fatin risku sira. Tanba ne’e orsamentu balun ba
implementasaun hetan apoiu husi Uniaun Europeia ba APC Rihun Atus Lima Lima-nulu
(550) euro ekivale ba dolar Rihun Atus Neen Rua-Nulu (620), durasaun ba
implementa tinan rua.
Jornalista : Geraldino Magno
Editor : Média RKDTL
0 Comments