DILI-13/02/2025-Média Defisiénsia,Secretario
Jerál Ministeriu Negosiu Estranjeiru Sr.João Freitas de Câmara, hatete, Hanesan
ita bo’ot sira katak ohin aprezentasaun karta kredensial ba ita nia Embaixador
senhor António da Conseição ba Suizerlan tantu ba sede iha Zenebra maibé ita
nia Embaixador sesante fila tia ona agora, ita nia Embaixador fo’un ba fali
para hodi labele husik embaixada iha ne’ebá mamuk liu só Embaixador António da
Conseição la’os deit ba sai Embaixador bilateral katak, ba pais suizerlan ba mo’os
Nasõens Unidas portañtu assume funsaun rua ho responsabilidade bo’ot reprezenta
ita nia Nasaun iha rai liur. potantu ita nia esperansa ba ita nia Embaixador
para atu bele halo servisu iha ne’ebá ho sucesu reprezenta ita nia timor ho sucesu
iha União Europeia ninia rai, tantu ho sentru informasaun ne’ebé hau bele
hato’o mak ne’e, Mandatu normalmente ba Embaixador sira ne’e tinan tolu (3).12/02
Embaixador Antonio da Conceção hatutan,Hanesan Embaixador ne’ebé mak la’os priméiru la’os deit hau maibé iha ona Embaizador, liu tia ona iha Zenebra sertamente priméiru prioridade mak ne’e tenke fó kontinuidade ba homosia ne’ebé maka Embaixador sira uluk ne’ebé mak ezerse tia ona iha zenebra ne’ebé ligadu mo’os ba Nações Unidas ninia Organizasaun sira ne’ebé agora dadauk ne’e rezidentes iha Zenebra ne’ebá inklindu hanesan mo’os Organizasaun internasionais sira seluk ne’ebé mo’os rezidentes iha ne’ebá aumesmu tempu jerse mo’os funsaun ida ne’ebé maka halo nafatin relasaun bilateral ho Suisa maske rai ne’e do’ok mo’os ba ita seidauk iha istoria bo’ot ba ita Timor entermus de koperasaun maibé nafatin ita tenke servisu buka promove interese duni ba maka presija duni atu dezemvolve, ho Governu suisa ne’e rasik hau hatene iha informasaun badak ruma ne’ebé mak hau le’e hetan ne’ebé Suisa mo’os iha apoiu ba Sociedade Sivil. iha Timor ba atividades pekena eskala iha Timor ida ne’e sertamente atividades ne’ebé mak sira labele ezerse bilateralmente ho Governu mais sira mo’os bele halo atividade ne’e diretamente ho Organizasaun Sociedade Sivil ne’e intermus de kooperasaun vilateral atu kontinua servisu sira ne’e aumesmu tempu promóve tan hanoin fo’un ruma ne’ebé maka depende ba kontestu Timor-Leste nian bainhira ita hakarak atu hala’o dezemvolvimentu mo’os buka halo parseria ho Governu Suisa.
Segundu
hanesan ohin Sekretariu Jerál João
Cambras hatete ona katak atu ba
kontinuidade ba servisu sira ne’ebé mak Embaizador sira halo uluk, hala’o tia
ona ligadu ba questões direitus humanus, ligadu ba qestões resentes ne’ebé mak
ita Timor foin dadauk tama ba adesaun dubletion ne’ebé mo’os nia rezidensia iha
duni Suisa ne’ebá mo’os. qestões sira
seluk ne’ebé mo’os ita tenke akompaña ohin loron mundu Globál ninia la’o hela
dadauk entaun hau hanoin bu’at sira ne’e mak sei halo pesoalmente hau sedauk
bele dehan saida maka hau hanoin hanesan prioridade lolos ba hau, tamba hau
tenke servisu halo nafatin konsulta ho sede iha Timor liu husi Ministériu
Negosius Estrangeiru para depois bele fó orientasaun iha prioridades Timor
ninian atu buka atu promove iha ne’ebá portantu ida ne’e ohin hau hanoin
katak hau sei bele halo maibé mo’os ohin
oportunidade hamutuk ho Diretor Jeral no Sekretariu Jeral ami hasoru malu mo’os
Senhor Prezidente Repúblika atu rona Senhor Prezidente Repúblika ninia hanoin
ninia prioridades ne’ebé maka nia rasik mo’os hanoin kona-ba servisu ne’ebé
maka Embaixador bele halo iha Zemebra. ninian ne’e maka ohin ami rona
orientasaun husi Senhor Prezidente
Repúblika agora presiza ita tun ba kampu lai agora dadauk ne’e hau mo’os hanesan
primeiru embora hau iha Deputadu ko’alia bu’at barak iha ne’ebá tambá
sertamente kona-ba koperasaun bilateral bu’at sira seluk ninian unilateral
maibé entermus de implementasaun lolos ne’e iha kampu diplomatiku nian.
Imi
hatene dehan katak ida ne’e tama ona ba membru Nasõens Unidas kuandu iha tama ona ba membru das Nações Unidás
ita tenké ser partisipa iha secsões hotu
-hotu ita tenké ser partisipa iha devates hotu ne’ebé mak akontese iha Nações
Unidas ninian hanesan mo’os membru ita mo’os bele hola responsabilidade ativu
iha membrus ninian entaun Senhór Prezidente fó konsellu, fó konsellu atu
prioridade ne’ebé maka halo intermus partisipasaun ba ita atu politika ruma
ne’ebé maka hola iha Zenebra ninian, presiza atu konsulta mais Senhór
Prezidente Repúblika presiza mo’os konsulta lai ho sede hodi hare’e dehan katak
Timor nia pozisaun mak ida ne’ebé mak diak. Prezidente rekomenda hanesan hanoin
ne’ebé mak tenké ser modera situasaun kondena didiak no la hola desizaun ne’ebé mak reprezentante
Estadu Timor nian.
Ida ne’e hau labele antisipa tambá hau presiza
konsulta mo’os ho Vise Primeiru Ministru senhor Francisco kalbuadi Lay tambá
atu hatene kona-ba protokolhu ida ne’ebé Senhór Vise Primeiru Ministru ninian
maské hau hatene uituan hau maka halo primeiru pedidu ba atu sai membru
observador ne’e hahu kuandu hau sei iha Ministru do Komersiu maka hahu halo
pedidu ida ne’e. iha kontinuidade to’o ohin loron ita tama ona hanesan full
member ona portantu hau hatene uituan maibé hau labele antisipa saida mak
prioridade Timor-Leste ninian prioridade ne’ebé mo’os agora dadauk Senhór Vise
Primeiru Ministru ne’ebé mós tutela ba aréa ida ne’e komisaun ne’ebé agora dadauk hala’o ho misaun agora dadauk iha ne’e hela
hau tenké ser ba rona tia lai konsege servisu iha ne’ebá.
Jornalista : Anselmo
Martins
Editor :
Média RKDTL
0 Comments