FAMILIA VITIMA KONSIDERA ATUASAUN PNTL NAIN 4 IHA MUNISIPIU VIQUEQUE LAOS PROFISIONAL MAIBEÉ KRIMINOUZU


Dili-13/02/2025-Média Defisiensia,
Familia Vitima husi Lourenço Gusmão nia realiza komunikadu imprensa husu ba parte relevante sira atu halo investigasaun ba kazu membru Polisia nain 4 iha Munisipiu Viqueque halo agresaun fiziku ba vitima Lourenço la tuir Konstituisaun RDTL iha Artigu 29 aliña 1,2 no 3 dehan.

Porta Voz Sabino Amaral Ornai husi Familia Vitima hatete, konferensia ne’e akontese relasiona ho video ne’ebé viral kona-ba PNTL nain 4 halo agregasaun fiziku hasoru vitima Lorenço la tuir lei ne’ebé iha. 12/02

“Ami familia vitima husi Lourenço Gusmão, konferensia imprensa relasiona ho video ne’ebé viral iha media sosial kona-ba aktu krime ne’ebé membru Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL), Munisipiu Viqueque nain 4 no liu halo agresaun fiziku hasoru sidadaun iha dalan ninin loron kinta feira dia 6 fulan fevereiru tinan 2025. Familia vitima hakarak hato’o ita nia konstituisaun Republika Democratika Timor-Leste, hakerek ona iha artigu 29 kona-ba direitu ba moris iha lina 1 labele viola ema nia vida, alina 2 estadu rekunese no garante direitu ba vida no alina 3 iha Republika Demokratika Timor-Leste la iha kastigu nu’udar mate kotu. Husi artigu ida ne’e ami familia vitima komprende katak ema hotu iha direitu ba moris. Tanba ne’e atuasaun PNTL husi munisipiu Viqueque nain 4  halo asaun hasoru sidadaun ne’e kontra prinsipiu direitus umanus nian no ita lakoi ne’e akontese iha ita nia rai doben Timor-Leste tanba rai ne’e estadu direitu demokratiku no direitus humanus mak tenki bo’ot liu iha artigu seluk husi konstituisaun Demokratika Timor-Leste iha artigu 31 kona-ba halo’o lei krimi ninian liu-liu iha aliña 3 katak  labele fo uluk pena no medida seguransa nian ema ida iha momentu nia halo krimi wainhira hahalok ne’e ladauk hakerek iha lei,  ho atuasaun PNTL husi munisipiu Viqueque nain 4 ami familia vitima konsidera katak atausaun ne’e laos profisional maibé ne’e hahalok kriminozu ou preman nian”, Dehan Porta Voz Sabino iha Jardin 5 de Maio, 12/02.

Portavoz ne’e afirma tan, Karik vitima ne’e halo sala kaer nia hodi prosesu tuir lei, Polisia labele aplika lei ne’e, maibé kontra fali lei ne’e iha dekreitu lei numeru 43/2011 kona-ba rejimi uja forsa atuasaun husi PNTL Munisipiu Viqueque ba kazu baku vitima ne’e tuir loloos atu atua ema ruma tenki lao tuir lei tanba lei ne’e dehan tiha ona, ho nia sirkuntansia ou situasaun saida mak bele uja forsa hanesan uja gas air mata, estik, ou kastete,pistola no kilat bo’ot, maibé atusaun  polisia nain 4 ne’e hobur no baku likus ema nain ida ne’e la fó ameasa no la halo situasaun perigouju hasoru sira.

“Polisia iha mekanismu propriu la’os sira tenki tuku no tebe ne’e ami familia konsidera la loos no aktu ne’e krime bandalizmu nian iha konferensia emprensa ida ne’e ami familia husi vitima hakarak hato’o mos katak vitima Lourenço Gusmao hanesan alin dahitu husi saudozu Guelheiro Eugenio Gomes ho kodigu Loriku  ne’ebé mate iha Batalla too ohin loron nia restus mortais la iha   no seidauk rekolla. Tamba ne’e ami familia vitima rezeita katak iha ema balun ne’ebé halo komentariu ba video akontesimentu ne’ebé viral iha media sosial katak vitima ne’e milisia nia oan, nia jerasaun no lakoi ukun an ne’e laloos no ami familia vitima la konkorda klarifikasaun kronolojia kazu ba públiku husi Señor Komisairu Jeral Polisia Henrique da Costa ne’ebé hatete vitima nia familia sira husu ona deskulpa ba PNTL munisipiu Viqueque ne’e ami konsidera informasaun ne’e Laloos. Familia vitima hasoru senor komandante PNTL munisipiu viqueque tanba ho razaun katak vitima moras mental, tanba ne’e ami familia husu vitima sai lalais atu bele halo tratamentu no labele akontese buat ida ba nia an, no razaun seluk mak sela ne’ebe vitima detein ba ne’e la hijine no ami familia vitima la konkorda no rezeita klarifikasaun husi Señor Komisariu Jeral Polisia  Henrique da  Costa katak iha akontesimentu ne’e vitima lori arma Branka hanesan tudik ne’ebé konsidera kontra kodigu penal no dekretu lei numeru 5/2017. Maibe realidade husi akontesimentu ne’e ami familia hakarak relata loloos vitima lalori arma Branka, maibé iha motor kotuk ne’e mak vitima kesi pasta ki’ik oan ida iha laran xave no vitima ba ne’ebé de’it sempre lori tanba nia ema tekniku no tratorista. Ita tenke koalia onestu ba malu no jura ba rai ida ne’e, tanba rai ne’e lulik ita sosa ho ruin no ran ita koalia buat ne’ebé loos no labele habosok no inventa”, Salienta Porta Voz.

 

Konferensia imprensa ne’e familia vitima hakarak relata loloos kronolojia akontesimentu vitima nian ba públiku, instituisaun governu no sosiedade sivil hanesan tuir mai ne’e kronolojia kazu vitima naran Lourenço Gusmao sai husi uma fatin orijen iha loron 6 fulan Fevereiru tinan 2025 husi Posto  Uatulari  suku Matahoi no Aldeia Wani -uma maizumenus tuku 10 oras Timor-Leste ho objetivu atu ba tula nia oan sira eskola iha eskola Belia numeru 7 suku Matahoi Postu  Uatulari, maibé ho kauza moras mental ou ema ho defisiensia ne’ebé vitima la konsege tula fila nia oan sira no ikus mai vitima derpente mosu fali iha munisipiu Viqueque sem koñesimentu husi familia sira. Tuir kalkulasaun familia husi Uatulari katak vitima sai husi uma mais ou menus tuku 10 oras Timor-Leste vitima too iha munisipiu Viqueque ho kalkulasaun oras 12 liu 30 minutus oras Timor-Leste ho durasaun viajen oras 2 ho balun kazu ne’e akontese ba vitima tuir konfirmasaun husi familia vitima ba komandante Polisia munisipiu Viqueque senor Antonio Rego Fernandes haktuir katak vitima mosu iha área baze kampu edifisiu Polisia munisipiu Viqueque tuku 1 oras Timor-Leste ho liafuan ameasadu dehan koko atu sunu kareta no motor iha edifisiu PNTL munisipiu Viqueque nian no koko atu sunu kazerna Polisia.

maibe tuir informasaun husi komandante Polisia ne’e katak hetan no hasee no hakilar husi Polisia feto ida, depois vitima hakfodak no halai ikus mai Polisia sira duni tuir ho kareta tranzitu no toman iha area Buanura natar Fatu-udo mais ou menus kilo ida liu iha Postu Ossu hetan kaptura no halo violensia ba vitima ida tuir video ne’ebé viral ona iha media sosial  no ikus mai Polisia detein kedas vitima iha sela Polisia eskuadra Viqueque Villa durante kalan ida, hafoin hetan livre iha loron 7 fulan Fevereiru tinan 2025 tuku 9 oras Timor-Leste no familia lori ba ospital Viqueque hodi halo tratamentu saude ba vitima, tanba ne’e husi konferensia imprensa ne’e

“Ami familia vitima hakarak husu no rekomenda ba orgaun soberanu tomak instituisaun governu no sosiedade sivil hanesan PDHJ bele halo investigasaun ba kazu membru Polisia nain 4 halo agresaun fiziku ba sidadaun Lourenço  Gusmao la tuir ona  KRDTL iha artigu 29 no alina 1,2 no 3, husu ba sidadaun sosiedade sivil hodi bele preokupa no hakilar ba hahaok brutalismu ne’ebé husi membru PNTL hasoru sidadaun  la tuir lei no orden, ba Prezidente Republika, Primeiru ministru Parlamentu Nasional husi komisaun B no Ministeriu Interior halo atensaun ba komandante jeral investiga no prosesu sira no asaun depende kriminozu duke depende rekrutasaun instituisaun estadu porque autodefeza ne’ebe komandante munisipiu Viqueque halo mai tan deklarasaun ne’e komandante PNTL komisariu jeral halo liga ba kazu Viqueque nakonu ho deklarasaun falsu, sem faktus no nota momos bosok públiku hodi depende membru kriminoju sira deklarasaun sira hanesan ne’e hamonu kredibilidade, integridade no rekrutasaun instituisaun PNTL agora no iha futuru mai, Ami familia husu ba instituisaun judisiariu independente no organizasaun nao governamentais sira hotu-hotu hodi ativa kazu ida ne’e ate fim hetan justisa tamba nota momos no loloos katak deklarasaun komandu jeral fila lia no faktus falsu ou hoax hodi vitima sai fali suspeitu no suspeitu sai fali vitima ho kondisaun vitima daudaun saude ou kondisaun isin komesa tun no grave tanba kauza husi turturasaun iha loron 6 fulan fevereiru 2025 ami  husu ba Ministeriu Interior, PDHJ, Parlamentu Nasional no sosiedade sivil hodi halo protesaun ba vitima no lori autor nain 4 ka liu ne’ebé involve iha kazu ida ne’e lori to’o iha ministeriu públiku  hodi hasoru inputa tuir lei no tuir prosesu disiplinar PNTL ba kualker prestasaun tanba ami familia konsidera autor la merese sai kuadrus PNTL ne’ebe di’ak iha instituisaun no konsidera hanesan kriminozu sira ne’ebe hafo’er instituisaun PNTL tenke aplika medidas disiplinar tuir regras interna tuir aktu ne’ebe sira halo ona, ami fila denunsia la iha nesesidade atu halo mediasaun kualker forma, justisa ba povu tomak atu evita labele repete ba povu se de’it sa tan ema ho defisiensia ne’ebé Konstituisaun RDTL asegura direitu no tratamentu espesial ba sira ami familia sei lori ba to’o iha prosesu justisa”, Tenik Porta Voz.

Jornalista : Maria (Estajiada)

Editor       : Média RKDTL

 

  

Post a Comment

0 Comments