Dili-13/02/2025-Média Defisiensia, Familia Vitima husi Lourenço Gusmão nia realiza komunikadu imprensa husu ba parte relevante sira atu halo investigasaun ba kazu membru Polisia nain 4 iha Munisipiu Viqueque halo agresaun fiziku ba vitima Lourenço la tuir Konstituisaun RDTL iha Artigu 29 aliña 1,2 no 3 dehan.
Porta Voz Sabino Amaral
Ornai husi Familia Vitima hatete, konferensia ne’e akontese relasiona ho video
ne’ebé viral kona-ba PNTL nain 4 halo agregasaun fiziku hasoru vitima Lorenço
la tuir lei ne’ebé iha. 12/02
“Ami familia vitima husi
Lourenço Gusmão, konferensia imprensa relasiona ho video ne’ebé viral iha media
sosial kona-ba aktu krime ne’ebé membru Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL), Munisipiu
Viqueque nain 4 no liu halo agresaun fiziku hasoru sidadaun iha dalan ninin
loron kinta feira dia 6 fulan fevereiru tinan 2025. Familia vitima hakarak
hato’o ita nia konstituisaun Republika Democratika Timor-Leste, hakerek ona iha
artigu 29 kona-ba direitu ba moris iha lina 1 labele viola ema nia vida, alina
2 estadu rekunese no garante direitu ba vida no alina 3 iha Republika Demokratika
Timor-Leste la iha kastigu nu’udar mate kotu. Husi artigu ida ne’e ami familia
vitima komprende katak ema hotu iha direitu ba moris. Tanba ne’e atuasaun PNTL husi
munisipiu Viqueque nain 4 halo asaun
hasoru sidadaun ne’e kontra prinsipiu direitus umanus nian no ita lakoi ne’e
akontese iha ita nia rai doben Timor-Leste tanba rai ne’e estadu direitu
demokratiku no direitus humanus mak tenki bo’ot liu iha artigu seluk husi
konstituisaun Demokratika Timor-Leste iha artigu 31 kona-ba halo’o lei krimi
ninian liu-liu iha aliña 3 katak labele
fo uluk pena no medida seguransa nian ema ida iha momentu nia halo krimi wainhira
hahalok ne’e ladauk hakerek iha lei, ho atuasaun
PNTL husi munisipiu Viqueque nain 4 ami familia vitima konsidera katak atausaun
ne’e laos profisional maibé ne’e hahalok kriminozu ou preman nian”, Dehan Porta
Voz Sabino iha Jardin 5 de Maio, 12/02.
Portavoz ne’e afirma
tan, Karik vitima ne’e halo sala kaer nia hodi prosesu tuir lei, Polisia labele
aplika lei ne’e, maibé kontra fali lei ne’e iha dekreitu lei numeru 43/2011
kona-ba rejimi uja forsa atuasaun husi PNTL Munisipiu Viqueque ba kazu baku
vitima ne’e tuir loloos atu atua ema ruma tenki lao tuir lei tanba lei ne’e
dehan tiha ona, ho nia sirkuntansia ou situasaun saida mak bele uja forsa
hanesan uja gas air mata, estik, ou kastete,pistola no kilat bo’ot, maibé
atusaun polisia nain 4 ne’e hobur no
baku likus ema nain ida ne’e la fó ameasa no la halo situasaun perigouju hasoru
sira.
“Polisia iha mekanismu
propriu la’os sira tenki tuku no tebe ne’e ami familia konsidera la loos no
aktu ne’e krime bandalizmu nian iha konferensia emprensa ida ne’e ami familia
husi vitima hakarak hato’o mos katak vitima Lourenço Gusmao hanesan alin dahitu
husi saudozu Guelheiro Eugenio Gomes ho kodigu Loriku ne’ebé mate iha Batalla too ohin loron nia
restus mortais la iha no seidauk rekolla.
Tamba ne’e ami familia vitima rezeita katak iha ema balun ne’ebé halo
komentariu ba video akontesimentu ne’ebé viral iha media sosial katak vitima
ne’e milisia nia oan, nia jerasaun no lakoi ukun an ne’e laloos no ami familia
vitima la konkorda klarifikasaun kronolojia kazu ba públiku husi Señor
Komisairu Jeral Polisia Henrique da Costa ne’ebé hatete vitima nia familia sira
husu ona deskulpa ba PNTL munisipiu Viqueque ne’e ami konsidera informasaun
ne’e Laloos. Familia vitima hasoru senor komandante PNTL munisipiu viqueque tanba
ho razaun katak vitima moras mental, tanba ne’e ami familia husu vitima sai
lalais atu bele halo tratamentu no labele akontese buat ida ba nia an, no
razaun seluk mak sela ne’ebe vitima detein ba ne’e la hijine no ami familia
vitima la konkorda no rezeita klarifikasaun husi Señor Komisariu Jeral
Polisia Henrique da Costa katak iha akontesimentu ne’e vitima
lori arma Branka hanesan tudik ne’ebé konsidera kontra kodigu penal no dekretu
lei numeru 5/2017. Maibe realidade husi akontesimentu ne’e ami familia hakarak
relata loloos vitima lalori arma Branka, maibé iha motor kotuk ne’e mak vitima
kesi pasta ki’ik oan ida iha laran xave no vitima ba ne’ebé de’it sempre lori
tanba nia ema tekniku no tratorista. Ita tenke koalia onestu ba malu no jura ba
rai ida ne’e, tanba rai ne’e lulik ita sosa ho ruin no ran ita koalia buat
ne’ebé loos no labele habosok no inventa”, Salienta Porta Voz.
Konferensia imprensa
ne’e familia vitima hakarak relata loloos kronolojia akontesimentu vitima nian
ba públiku, instituisaun governu no sosiedade sivil hanesan tuir mai ne’e
kronolojia kazu vitima naran Lourenço Gusmao sai husi uma fatin orijen iha
loron 6 fulan Fevereiru tinan 2025 husi Posto
Uatulari suku Matahoi no Aldeia
Wani -uma maizumenus tuku 10 oras Timor-Leste ho objetivu atu ba tula nia oan
sira eskola iha eskola Belia numeru 7 suku Matahoi Postu Uatulari, maibé ho kauza moras mental ou ema
ho defisiensia ne’ebé vitima la konsege tula fila nia oan sira no ikus mai
vitima derpente mosu fali iha munisipiu Viqueque sem koñesimentu husi familia
sira. Tuir kalkulasaun familia husi Uatulari katak vitima sai husi uma mais ou
menus tuku 10 oras Timor-Leste vitima too iha munisipiu Viqueque ho kalkulasaun
oras 12 liu 30 minutus oras Timor-Leste ho durasaun viajen oras 2 ho balun kazu
ne’e akontese ba vitima tuir konfirmasaun husi familia vitima ba komandante
Polisia munisipiu Viqueque senor Antonio Rego Fernandes haktuir katak vitima
mosu iha área baze kampu edifisiu Polisia munisipiu Viqueque tuku 1 oras Timor-Leste
ho liafuan ameasadu dehan koko atu sunu kareta no motor iha edifisiu PNTL
munisipiu Viqueque nian no koko atu sunu kazerna Polisia.
maibe
tuir informasaun husi komandante Polisia ne’e katak hetan no hasee no hakilar
husi Polisia feto ida, depois vitima hakfodak no halai ikus mai Polisia sira
duni tuir ho kareta tranzitu no toman iha area Buanura natar Fatu-udo mais ou
menus kilo ida liu iha Postu Ossu hetan kaptura no halo violensia ba vitima ida
tuir video ne’ebé viral ona iha media sosial
no ikus mai Polisia detein kedas vitima iha sela Polisia eskuadra Viqueque
Villa durante kalan ida, hafoin hetan livre iha loron 7 fulan Fevereiru tinan
2025 tuku 9 oras Timor-Leste no familia lori ba ospital Viqueque hodi halo
tratamentu saude ba vitima, tanba ne’e husi konferensia imprensa ne’e
“Ami
familia vitima hakarak husu no rekomenda ba orgaun soberanu tomak instituisaun
governu no sosiedade sivil hanesan PDHJ bele halo investigasaun ba kazu membru
Polisia nain 4 halo agresaun fiziku ba sidadaun Lourenço Gusmao la tuir ona KRDTL iha artigu 29 no alina 1,2 no 3, husu
ba sidadaun sosiedade sivil hodi bele preokupa no hakilar ba hahaok brutalismu
ne’ebé husi membru PNTL hasoru sidadaun
la tuir lei no orden, ba Prezidente Republika, Primeiru ministru Parlamentu
Nasional husi komisaun B no Ministeriu Interior halo atensaun ba komandante
jeral investiga no prosesu sira no asaun depende kriminozu duke depende
rekrutasaun instituisaun estadu porque autodefeza ne’ebe komandante munisipiu
Viqueque halo mai tan deklarasaun ne’e komandante PNTL komisariu jeral halo
liga ba kazu Viqueque nakonu ho deklarasaun falsu, sem faktus no nota momos
bosok públiku hodi depende membru kriminoju sira deklarasaun sira hanesan ne’e
hamonu kredibilidade, integridade no rekrutasaun instituisaun PNTL agora no iha
futuru mai, Ami familia husu ba instituisaun judisiariu independente no
organizasaun nao governamentais sira hotu-hotu hodi ativa kazu ida ne’e ate fim
hetan justisa tamba nota momos no loloos katak deklarasaun komandu jeral fila
lia no faktus falsu ou hoax hodi vitima sai fali suspeitu no suspeitu sai fali
vitima ho kondisaun vitima daudaun saude ou kondisaun isin komesa tun no grave
tanba kauza husi turturasaun iha loron 6 fulan fevereiru 2025 ami husu ba Ministeriu Interior, PDHJ, Parlamentu
Nasional no sosiedade sivil hodi halo protesaun ba vitima no lori autor nain 4
ka liu ne’ebé involve iha kazu ida ne’e lori to’o iha ministeriu públiku hodi hasoru inputa tuir lei no tuir prosesu
disiplinar PNTL ba kualker prestasaun tanba ami familia konsidera autor la
merese sai kuadrus PNTL ne’ebe di’ak iha instituisaun no konsidera hanesan
kriminozu sira ne’ebe hafo’er instituisaun PNTL tenke aplika medidas disiplinar
tuir regras interna tuir aktu ne’ebe sira halo ona, ami fila denunsia la iha
nesesidade atu halo mediasaun kualker forma, justisa ba povu tomak atu evita
labele repete ba povu se de’it sa tan ema ho defisiensia ne’ebé Konstituisaun RDTL
asegura direitu no tratamentu espesial ba sira ami familia sei lori ba to’o iha
prosesu justisa”, Tenik Porta Voz.
Jornalista
: Maria (Estajiada)
Editor : Média RKDTL
0 Comments