Dili-20/01/2025-Média Defisiensia, Komunidade iha Suku Bairu-Pite Enfrenta Problrma be'e mo'os no Estrada durante tinan barak ona liuliu Estrada iha diresaun bairu ai-loklaran nian
Tuir Xefe suku
Bairu-Pite Joaninha Alves Soares hatete,
Problema ne’ebe komunidade Bairu- Pite hasoru mak hanesan bee moos no Estrada ladun grave baibain. Maibé
komunidade iha bairu Ai-loklaran ne’e komunidade sira inisiativa rasik buka bee too agora, hodi konsumu rasik no iha
ona rekomendasaun ba parte relevante maibé seduak iha resposta ruma.
“Iha Bairu-Pite ne’e
problema ida mak be’e mos no Estrada iha bairu ida Ai-loklaran ne’e komunidade
sira inisiativa rasik buka be’e, to agora be’e asesu ba nesesidade
hatan ba loron nian laiha, problema preokupasaun ida ne’ebe xefe suku tenki buka meius para bele resolve tamba be’e laiha. Ami halo ona proposta
ba SAS atu fura ona bee. Maibé nia
kontinuasaun no halo manutensaun ba iha ne’e
mak laiha, xefe aldeia sira iha
vontade no ideias kriativa diak halo
pedidu no proposta ba Mercy Crops sira, liuhosi
JICA ne’e oferese tanke ida. Tanba tinan ba tinan loron ba loron iha
ne’eba ema moris no ema ne’ebé mate numeru moris liu fali numeru mate,
entaun aumenta populasaun bee ne’e la sufisiente ba komunidade sira”, Dehan
sefe suku iha servisu fatin Bairu-Pite, 20/01.
Xefe suku esklarese estrada
Bairu-Pite tama iha tenderizasaun tinan
2024 iha urbana tama iha pintu 1/2 nian
ne’ebé sei halai ba iha moris ba dame nian ne’ebe agora tama iha etapa
konstrusaun nia laran hela ne’ebe iha
2025 iha Julho. Maibé sira dehan sei iha tan fulan 2 ne’e to’o Agustu sira bele finalize ona agora dadaun prosesu lao
hela.
Iha fatin hanesan Xefe suku
mós afirma tan, kona-ba problema
ne’ebe komunidade sira hasoru hela de’it mak krime rai lao tuir nia prosesu
probema sivil ne’e kaju barak liu mak rai kuaje konfronte entre joven ho joven
iha aldeia, no aldeia hamosu asaun krime sira bele foti hodi halo prosesu ba
iha instituisaun relevante.
“Problema rai ne’e mak
rai estadu nian mos rai privadu balu iha
dukumentus balun laiha, tanba hanesan
rai ne’ebá faan fali ba ema seluk laiha koñesimentu ba iha na’in, nomos iha
parte vizinu hanesan iha sorin loos no sorin karuk sai prekupasaun ba iha
komunidade. Maibé ida ne’e lao tuir nia prosesu fan no sosa baliza parte uma sorin ho sorin mak sai hotu problema, ba komunidade balu iha dokumentus ne’ebé
hanesan iha 2010 ne’ebé registu kona-ba rai nian hanesan iha tempu Indonesia
nian iha dokumentus ”, Tenik Xefe suku.
Jornalista
: Eufrozina Bras
Editor
: Média RKDTL
0 Comments