Dili-22/07/2024-Média
Defisiensia, Primeiru Ministru hamutuk Governu
Austrália, Fundu Nasoins Unidas ba Labarik (UNICEF), no Organizasaun Mundiál
Saúde halo lansamentu ba vasina Virus
Papiloma Umanu kontra kankru servís iha Timor-Leste ba labarik feto ho idade
tinan 11-14.
Tuir Primeiru Ministru
Kayrala Xanana Gusmão hatete, iha selebrasaun loron Saude nian ba dala sia no
lansamentu ba vasina foun HPV ba labarik feto sira hodi kontra virus kankru servis,
lori povu TL hakarak agradese ba Governu Australia, no parseiru sira nia apoiu
ba TL liuhusi Ministeriu Saude.
“Oportunidade diak ida
iha selebrasaun loron saude nia ba dala sia, hau sente katak diak tebes hau
lori povu hakarak agradese tebes ba WHO, UNICEF, Governu Australia nomos ba
esforsu ne’ebé ministeriu saude halo sei iha buat barak atu halo no governu Timor-Leste
sei esforsu, hodi responde ba problema sira, ohin maluk sira temi atu halo
vasina ba labarik feto sira husi idade 11-14
iha sidade oinsá ho sira iha área rural,”, Dehan PM iha Palasiu
Prezidente Aitarak-Laran, 19/07.
Iha fatin hanesan Vise
Ministru Saúde ba Asuntu Fortalesimentu Institusional Saúde Jose dos Reis Magno
hatete, Eventu ba kampaña lansamentu nasionál ida ne’e ho durasaun semana rua,
ne'ebé sei hahú iha loron 8 fulan-Agostu ho objetivu atu fó vasinasaun ba
labarik-feto 15,000 ho idade tinan 11 ho vasina HPV. Vasina ne'e sei inkorpora
iha oráriu rotina immunizasaun nian, iha fasilidade saúde sira nia laran,
vasina disponivel ba labarik-feto sira ne'ebé elizivel lahó kustu.
"Lansamentu
nasional ba vasina ida ne’e durasaun loron ami orgullu atu introduz vasina HPV
ba iha programa imunizasaun rutina iha Timor-Leste. Ami konsidera hanesan
atinjimentu signifikativu iha programa imunizasaun iha TL, hodi hatudu
kompromisiu konjunta ba iha esforsu global ba eliminasaun kankru servís. Ami
hakarak fó apresiasaun ba doador no parseiru dezenvolvementu hotu hanesan GAVI,
DFAT, UNICEF, OMS no World Bank ne'ebé suporta ona ami iha inisiativu ida ne'e",
Dehan Vise Ministru Saúde
Tuir Embaixadór
Austrália Caitlin Wilson dehan, programa vasina HPV ba labarik feto sira ho
idade 11 ba leten, hodi hamenus virus kankru iha futuru.
“Ita selebra espansaun
programa vasina introdusaun Virus Papiloma Umana ba labarik-feto sira ho idade
entre 11-14. Bainhira vasina labarik-feto sira sedu, ita sei hamenus sira nia
risku signifikativu atu dezenvolve ba kankru servís iha tempu tuirmai", Tenik
Embaixadór Austrália.
Entretantu, bazeia ba estatistika
OMS, iha tinan 2022 kankru mak kankru servise daha'at komun liu iha feto sira
globalmente ho kazu foun hamutuk kuaze 660,000, no mate hamutuk kuaze 350,000.
Taxa kankru service a'as liu akontese iha paíz ho rendimentu baixu no médiu, no
iha Timor-Leste, kankru servise mak kankru daruak komún liu iha feto sira,
tanba ne’e apoiu husi GAVI, doze vasina HPV 41,000 disponivel tiha ona ba faze
introdusaun vasina ne'e. Doze adisional 38.370 konfirmadu ona no sei hetan
apoiu husi Governu Australia no sei uza ba kampaña vasina HPV ho ninia alvu mak
labarik feto ho idade tinan 12-14 durante fulan 6 nia laran. Parseiru sira nia
apoiu iha pesoál saúde, fornese ho kualidade a'as no informasaun kona-ba vasina
HPV ba populasaun alvu.
Durante ne’e Austrália
servisu hamutuk ho Ministériu Health no parseiru implementou sira inklui
UNICEF, WHO no World Vision, hodi haforsa sistema vasinasaun iha Timor-Leste,
no fornese ba aprovizionamentu vasina HPV no kustu operativeál sira, sei
permite nasaun atu alkansa labarik-feto sira ne'ebé elizivel, inklui
labarik-feto sira neʼebé la eskola no labarik-feto sira ho defisiénsia atu
asegura no laiha ema ida mak suspiru iha kotuk.
Jornalista
: Geraldino Magno
Ediroe:
Média RKDTL
0 Comments