Dili-22/07/2024-Media Defisiensia,
Primeiru Ministru abertura Forum Dialogu kona-ba Autoridade Lokal sai Kampiaun ba Igualdade Jeneru, husu sefe
suku sira atu tau atensaun ba violensia kontra jeneru.
Tuir
Primeiru Ministru Kay-Rala Xanana Gusmão hatete, misaun no objetivu SEI atu
empodera feto iha prosesu dezenvolvimentu no husu autoridade lokal sira, atu
tau atensaun ba violensia bazeia ba jeneru no enkoraja joven no komunidade sira
hodi redus problema ne’e.
“Ita
iha misaun no objetivu boot ida empodera
feto iha prosesu hodi lori rai ne’e ba oin, ita hakarak asuntu ne’ebé
importante ba hau, hodi kolia ba imi kona-ba igualdade no planu sira SEI
nafatin hala’o no husu ba PAM to’o ba sefe Suku sira tau atensaun boot liu ba
violensia kontra jeneru ida ne’e sai problema boot, tanba ne’e husu atu ekoraja
joven no komunidade sira hodi menus ona hatudu asaun moral sira”, Dehan PM iha
Salaun OKA Surik-Mas,18/07.
Hatutan
PM violensia kontra feto husu sefe suku sira, atu konsensializa uluk feto sira
no haree problema sosiais sira akontese iha komunidade nia leet, hodi resolve
liuliu problema violensia kontra jeneru.
“Ita
kuandu kolia kona-ba violensia kontra feto dala ruma asaun ida hola malu ne’e
violensia iha liur ho ida ne’e mak husu atu konsensializa uluk feto sira husu
ba sefe suku sira atu halao servisu diak. Violensia domestika la’os agora
akontese kleur ona husu sefe suku sira atu haree problema sosiais sira no
komunidade nia moris bolu komunidade sira, hodi rezolve sira nia problema ida
ne’e mak sai kampeaun ba komunidade bainhira imi defende didiak feto, mane no
joven sira hanorin sira sai didiak”, Afirma PM
Iha
fatin hanesan Sekretaria Estadu Igualdade Elvina Sousa Carvalho dehan, objetivu
husi forum dialogu ohin kona-ba Autoridade Lokal sira sai kampeaun ba igualdade
jeneru iha suku, tanba ho atividade sira hodi harahun bareira sira ne’ebé teri
netik feto sira atu hetan oportunidade iha atividade hotu.
“Ita
boot sira hanesan “kampiaun ba igualdade jéneru”. Ema ne’ebé sai kampiaun ba igualdade jéneru
sei dedika-an atu inisia atividade sira hodi harahun bareira ne’ebe terik-netik
feto sira nia oportunidade, dezafia esteréotipu jéneru sira no kria inisitivu
ba hasae partisipasaun feto iha polítika no hakbiit ekonomia feto rural sira. Forum
dialogu ida ne’e mós atu rekoñese kontribuisaun ita boot sira nian iha hari pás
iha komunidade laran. Kna’ar importante
ne’ebé ita boot sira iha, hatu’ur ona iha Lei Suku nu. 9/2016 iha Art. 23 konaba
kompetensia xefe suku nian atu kria mekanizmu prevensaun violénsia domestika no
kria inisitivu sira ba protesaun no akompaña vítima sira kria mekanizmu atu
halo prevensaun, maneija no resolve konflitu sira”, Salienta SEI.
Forum
dialogu ne’e sei haforsa liu tan ita nia kolaborasaun servisu iha baze, no
kontribui ba transforma mudansa igualdade jéneru iha komunidade, tanba ne’e autoridade
lokal sira mak sai kampeaun ba promove no prevene igualdade jeneru iha
Timor-Leste ba futuru.
“Hahu
agora ita boot sira mak kampiaun ba promove igualdade jéneru, prevene violénsia
bazeia ba jéneru no diskriminasaun hasoru feto sira, hasae kbiit ekonomia feto
no kbiit lideransa feto, ema ho defisiensia, no grupu vulneravel sira seluk atu
partisipa iha dezenvolvimentu suku. Ita boot sira mak sai kampiaun ba lian-laek
sira, kampiaun ba kbiit- laek sira, atu sira bele iha kbiit fali, no sira nia
lian ema bele rona, hamutuk halo mudansa ba igualdade jéneru iha suku”.
Representante
Autoridade Lokal Bernarda Soares Gomes hanesan xefe Suku Aiteas Munisipiu
Manatutu salient, forum dialogu nia sente di’ak bele rona informasaun sira
kona-ba violensia bazeia ba jeneru no feto sira nia partisipasaun iha atividade
sira, nune’e ba futuru hanesan sefe suku nafatin enkoraja maluk feto sira hodi
partisia iha atividade politika.
“Liuhusi
dialogu ohin ami hetan informasaun oinsa atu lidera ka kompete dalabarak ita
hanesan feto ema balun sei impede hela, tanba kultura husi informasaun sira
ne’e maka loke ita nia lideransa feto atu partisipa kualker atividade ruma
tanba feto barak mak sedauk hatene kona-ba lideransa no laiha kbiit atu
partisipa menus, hau hanesan lideransa lokal ida sente orgullu tebes, liuhusi
informasaun ne’e hau bele habelar tan informasaun kona-ba partisipasaun feto
iha tinan hitu mai”, Tenik Xefe suku Aiteas, Manatutu.
Entretantu
husu ba SEI nafatin hala’o atividade sira labele iha nasional tenke ba too
Postu no suku sira, tanba feto barak mak menus partisipasaun iha politika no
atividade sira seluk, nune’e autroridade lokal sira bele haklean liutan
informasaun ba komunidade sira, liuhusi dialogu ne’e ba oin sira nafatin fahe informasaun ba maluk feto sira no ema ho
defisiensia sira hodi hatene kona-ba partisiapasaun sira nia iha atividade
hotu.
Jornalista : Geraldino Magno
Editor: Média RKDTL
0 Comments