CNC DIALOGU HO SOBREVIVENTE RELASIONA VIOLASAUN DIREITUS UMANUS NO REPARASAUN BA VITIMA

 

Dili-03/07/2024-Média Defisiensia, Centro Nacional ChegaꜝI.P realiza atividade dialogu ho vitima no sobrevivente sira ho tema “Violasaun Direitus Umanus no Reparasaun ba Vitima sira” relasiona ho servisu ne’ebé CNC Outrapasa ona hodi halo diskusaun hamutuk.

Tuir Diretór Ezekutivu CNC Hugo Maria Fernandes hatete atividade dialogu ohin atu rona informasaun klaru husi vitima no sobrivivente sira relasiona ho servisu ne’ebé CNC outrapasa ona, ba futuru presiza hadia ka aumenta, nune’e Membru Konsellu Internasional sira bele rona direta hodi hato’o ba parte relevante.

“Ohin halo enkntru ida ne’e ho vitima no sobrevivente sira husi konflitu nian no rona diretamente husi vitima sira saida mak durante ne’e Centro Nacional ChegaꜝI.P halo no parte ne’ebé mak vitima sira sente diak, parte ne’ebé tenke hadia liutan no saida mak presiza aumenta tanba ne’e ohin presiza rona husi vitima sira barak liu, nune’e Membru Komsellu Internasional sira bele halo rekomendasaun ba CNC no parte relevante sira, hodi responde ba kestaun sira ne’ebé vitima sira hato’o”, Dehan Diretor Hugo iha Salaun CNC, 03/07.

Membru konsellu Internasional sira hamutuk-na’in sia (9) mai husi: Indonezia, Malazia, Cambodia, Pilifina, Portugal, Canada, Japaun, Péru no ida la partisipa tanba iha asuntu balun sira ne’e hetan nomeasaun husi Primeiro Ministro entre sira-na’in sia iha kategoria rua ida sira ne’ebé mak iha tempu naruk hahu husi timor ukun naan hanesan ativista halo movimentu iha sira nia nasaun, hodi apoiu ita nia ukun rasik aan no segundu ema ne’ebé mak peritus iha mundu academia. Tanba ne’e ho sira nia tulun hodi apoiu CNC no CNC nia mandatu  atu tau matan ba sobrevivente sira, durante ne’e CNC  halo ona servisu barak hanesan halo uma ba sobrevivente sira, tratamentu saude no fó bolsu estudu ba vitima nia oan no fó apoiu ekonomia no seluk tan.


Iha fatin hanesan representante Vitima Violasaun Direitus Umanus Maria Isabel de Jesus da Silva dehan, dadaun ne’e subrevivente sira servisu hamutuk ho CNC, hodi buka tuir vitima no sobrevivente sira ne’ebé sedauk hetan sira nia direitu husi partisipasaun luta nian to’o ohin loron.

“Agora dadaun ami servisu hamutuk ho CNC hodi identifika maluk vitima no sobrevivente ne’ebé sei hela iha area rurais ne’ebé sedauk asesu ba informasaun sira no ami foti ona dadus barak atu hatoo ba governu hodi dignifika ami nia partisipasaun iha funu hanesan vitima no sidedaun ba pais ida ne’e hodi hetan reparasaun no rekoñesimentu ida husi estadu no governu ba ami nia kontribuisaun hanesan vitima ba iha prosesu funu iha temppu pasadu”, Afirma Maria.

Rekomenda ba estadu no governu oinsá bele rekoñese vitima no sobrevivente sira, tanba momentu funu ne’e naruk no hetan violasaun barak iha prosesu funu, ho nune’e tuir lei internasional bainhira vitima sira hetan violasaun durante prosesu funu husu estadu Timor-Leste atu halo reparasaun ba ninia sidedaun.

Jornalista : Geraldino Magno

Editor : Média RKDTL

Post a Comment

0 Comments