Dili-03/07/2024-Média
Defisiensia, Centro Nacional ChegaꜝI.P realiza
atividade dialogu ho vitima no sobrevivente sira ho tema “Violasaun Direitus
Umanus no Reparasaun ba Vitima sira” relasiona ho servisu ne’ebé CNC Outrapasa
ona hodi halo diskusaun hamutuk.
Tuir Diretór Ezekutivu
CNC Hugo Maria Fernandes hatete atividade dialogu ohin atu rona informasaun
klaru husi vitima no sobrivivente sira relasiona ho servisu ne’ebé CNC
outrapasa ona, ba futuru presiza hadia ka aumenta, nune’e Membru Konsellu
Internasional sira bele rona direta hodi hato’o ba parte relevante.
“Ohin halo enkntru ida
ne’e ho vitima no sobrevivente sira husi konflitu nian no rona diretamente husi
vitima sira saida mak durante ne’e Centro Nacional ChegaꜝI.P halo no parte
ne’ebé mak vitima sira sente diak, parte ne’ebé tenke hadia liutan no saida mak
presiza aumenta tanba ne’e ohin presiza rona husi vitima sira barak liu, nune’e
Membru Komsellu Internasional sira bele halo rekomendasaun ba CNC no parte
relevante sira, hodi responde ba kestaun sira ne’ebé vitima sira hato’o”, Dehan
Diretor Hugo iha Salaun CNC, 03/07.
Membru konsellu Internasional
sira hamutuk-na’in sia (9) mai husi: Indonezia, Malazia, Cambodia, Pilifina,
Portugal, Canada, Japaun, Péru no ida la partisipa tanba iha asuntu balun sira
ne’e hetan nomeasaun husi Primeiro Ministro entre sira-na’in sia iha kategoria
rua ida sira ne’ebé mak iha tempu naruk hahu husi timor ukun naan hanesan
ativista halo movimentu iha sira nia nasaun, hodi apoiu ita nia ukun rasik aan
no segundu ema ne’ebé mak peritus iha mundu academia. Tanba ne’e ho sira nia
tulun hodi apoiu CNC no CNC nia mandatu atu
tau matan ba sobrevivente sira, durante ne’e CNC halo ona servisu barak hanesan halo uma ba
sobrevivente sira, tratamentu saude no fó bolsu estudu ba vitima nia oan no fó
apoiu ekonomia no seluk tan.
Iha fatin hanesan
representante Vitima Violasaun Direitus Umanus Maria Isabel de Jesus da Silva
dehan, dadaun ne’e subrevivente sira servisu hamutuk ho CNC, hodi buka tuir
vitima no sobrevivente sira ne’ebé sedauk hetan sira nia direitu husi
partisipasaun luta nian to’o ohin loron.
“Agora dadaun ami
servisu hamutuk ho CNC hodi identifika maluk vitima no sobrevivente ne’ebé sei
hela iha area rurais ne’ebé sedauk asesu ba informasaun sira no ami foti ona
dadus barak atu hatoo ba governu hodi dignifika ami nia partisipasaun iha funu
hanesan vitima no sidedaun ba pais ida ne’e hodi hetan reparasaun no
rekoñesimentu ida husi estadu no governu ba ami nia kontribuisaun hanesan
vitima ba iha prosesu funu iha temppu pasadu”, Afirma Maria.
Rekomenda ba estadu no
governu oinsá bele rekoñese vitima no sobrevivente sira, tanba momentu funu
ne’e naruk no hetan violasaun barak iha prosesu funu, ho nune’e tuir lei
internasional bainhira vitima sira hetan violasaun durante prosesu funu husu
estadu Timor-Leste atu halo reparasaun ba ninia sidedaun.
Jornalista
: Geraldino Magno
Editor
: Média RKDTL
0 Comments