Dili-26/06/2024-Média
Defisiensia, Raes Hadomi Timor Oan (RHTO) esntrega
ofisial konstrusaun Asesibilidade iha Eskola Bazíku Filial 10 20 siklu nú. 5 Comoro,
Ensinu Sekundariu Jeral Públiku 05 de Maio no Ensinu Bazíku Filial 10 20 Ciclo Hudi-Laran, nune’e EhD sira bele asesu
ba eskola refere hodi tuir aprendisajen hanesan maluk sira seluk.
Diretur
eskola EBF no 5 hatete, lansamentu ba rampa ohin iha eskola EBF no 5 Comoro husu
parte hotu atu planu ba oin sei kontinua halo asesibilidade ba teritoriu tomak
liuliu ba eskola sira, nune’e maluk ho defisiensia sira bele asesu ba edukasaun
ida ne’ebé inkluzivu iha Timor-Leste.
“Halo asesablidade ba teritoriu tomak liu-liu iha área remotas sira, nune’e sidadaun hotu, estudante no labarik hotu bele sente asesiblidade katak laiha kria bu’at ida edukasaun inkluziva ba ema hotu tenke implementa iha ita nia pais Timor-Leste”, Dehan Diretur EBF no 5 iha Comoro, 26/06.
Diretur Ezekutivu RHTO Joãozito
do Santos informa, Fundus ba konstrusaun asesibilidade hetan apoiu husi
Governu Australia atraves husi parseiru ba dezenvolvementu umanu, Ehd aloka
orsamentu ho total 15 mil dolares Amerikanu aloka ba eskola tolu, kada eskola
ida hetan $ 5.000 Dolar Amerikanu.
“Aloka
orsamentu ho total montante 15 mil dolar amerikanu kada eskola ida ne’e uza
monte osan ba Eskola Ensinu Baziku 1,2 Hudi-Laran
$ 5,000 dolar resin, Eskola Ensino Baziku Filial 1,2 Siklu Primeiru Silu Komoro
$ 5,000 dolar resin no Eskola Ensino Secundariu Jeral Públiku 5 de Maio Bekora hamutuk
$ 5,000 dolar resin, total hamutuk 15 mil
dolar amerikanu”, Nia hakotu.
Iha
fatin hanesan Asesor Prinsipal Asuntu Inkluzaun Sosial Gaspar Afonso afirma, nafatin halo advokasia ba iha parte relevante
sira, sei konsidetra asuntu ba ema ho defisiensia nia asesu ba edukasaun tenke konfortabel
no seguru, nune’e labele husik ema ida iha kotuk.
“Ita nafatin halo advoka ba ita nia nai ulun sira atu tetu tomak konsiderasaun ba asuntu hirak ne’e see ita koalia kona-ba ema ida labele hela iha kotuk infraestutura sira asisivel kondisaun sira tenke edukadu, nune’e ema asesu ba eskola, haris fatin, dalan publiku sira, ema senti konfortabel no seguru se kuandu ita halo koneksaun mak seim konsidera asuntu ema ho defisiensia nian, susar oituan ita koalia labele husik ema ida iha kotuk ne’e sai retorika nia pratika sira sedauk iha”,Salienta Gaspar Afonso.
Entretantu
RHTO hanesan organizasaun sosiedade sivil non governamental nia mós kontribui
ba dezenvolvementu nasional liu husi governu Australia ho orsamentu 15 mil
dolar amerikanu, la afeita buat ida orsamentu ki’ik oan, nune’e ema hotu bele
goja sira nia direitu iha rai ne’e, hodi asesu ba eskola, nafatin advoka no hatutan
ba governante sira ne’ebé toma responsablidade ba asuntu refere hodi servi ema
hotu ho inkluzivu.
No
asesibilidade ne’ebé RHTO konstrui on aba iha eskola 3 refere mak ramp aba kada
sala de aula inklui mos haris fatin ne’ebé asesivel ba ema ho defisiensia bele
asesu.
Aleide
halo lansamentu ba rampa, iha mos sosializasaun ba termonolozia ba professors no
estudante no autoridade local sira.
Jornalista
: Alexandre & Louvino
Editor :
Media RKDTL
0 Comments