Dili-21/06/2024-Média Defisiensia, Xefe
Governu Xanana Gusmao hasoru malu ho Presidenti da Republika Jose Ramos Horta
hodi ko’alia kona ba viajen Primieru Ministru nian iha partisipasaun forum kona
ba intervensaun ukrania oinsa hatudu dalan ba dame.
Iha nia intervista xefe estadu ne’e hatete, enkontru
ho PM hodi ko’alia kona ba viajen sira liu-liu partisipasaun iha forum
internasional kona ba funu entre unkrania ho rusia atu buka dalan ba dame nian.
“ohin Primeiru Ministru ko'alia kona-ba nia viajen
sira liuliu partisipasaun iha forum kona-ba Ukránia no intervensaun Primeiru
Ministru nian iha forum ne'e di'ak tebetebes, tanba nia hatudu dalan ba dame,
la'ós de'it ko'alia atu apoiu ba Ukránia, hanesan apoiu militár, apoiu osan no
bu’at sira seluk, maibé ita la'e, se apoiu sira hanesan ne'e atu kontinua de'it
funu maibé la ko'alia kona-ba dame, tanba ne'e ita ba iha forum ne'e ko'alia
kona-ba dame la'ós apoiu sira ba funu nian no ida ne'e impkatu pozitivu ba ema
barak nia hanoin,” dehan PR ba jornalista sira iha Palasiu Presidensial Bairu
Pite Dili 20/06.
Aleide ne’e ko’alia mos kona ba TL nia adezaun ba iha
ASEAN iha 2025 tinan ne’e, no ba oras ne’e
sei halo hela karta formalizasaun ba iha sekretariadu ASEASN nian.
“Ohin mós ami kontinua ko'alia kona-ba Timor Leste nia
adezaun ba ASEAN ne'ebé besik mai daudaun ona, objetivu ne'ebé ha'u rasik
nu'udar Prezidente Repúblika ho maun Xanana hanesan Primeiru Ministru, ami
ko'alia besik tinan ida liu ba ona, lori Timor nia naran hatete ami hakarak
tama ba ASEAN iha 2025.
Agora sei halo formalizasaun karta ba Sekretariadu ASEAN, ba líder sira ASEAN nian katak Timor Leste atu tama iha 2025 no ida ne'e besik ona, konserteja katak ASEAN sei konkorda maibé Timor Leste mós presiza duni formalizasaun ofisiál ita nia adezaun iha 2025,” afirma nia.
Nune’e relasiona ho kestaun aumenta salariu minimu maka
presija estudu klean ida, no governu mos presija tau intensivu ba empreza sira,
tanba bainhira ita ezize kona ba salariu minimu maka fo impaktu boot ba
traballador barak sei desempregu.
“Iha kestaun barak ne'ebé ema ko'alia tanba situasaun
ekonómia nasionál no mundiál, tanba folin sa'e tebetebes entaun oinsá atu hare
kona-ba salári. Problema mak ida ne'e krize ekonómiku mundiál ne'e impkatu mós
ba kompañia sira tanba kustu transporte, materiál, hahán husi li'ur mai karun
liu tan, tanba kustu ba kontentór sira aumenta no bainhira ita karega saláriu
mínimu ne'e mós iha impkatu ba emprezáriu sira.
Tanba ne'e kona-ba aumenta saláriu mínimu, ekonomista
sira iha governu ho Banku Centrál mak bele halo estudu ita klean didi'ak oinsá
aumenta saláriu mínimu, governu mós bele tau insentivu ba empreza sira atu sira
bele moris hodi kontinua sira nia atividade. Tanba bainhira ita ezijé hasa'e
saláriu mínimu empreza sira bele redus sira nia traballadór no hamosu
dezempregu no buat sira ne'e mak governu tenke lalais hare kestaun sira ne'e,”
nia hatutan.
Nia salienta tan, relasiona ho salaraiu minimu bele
hasa’e ba $150 maibé governu tenki hare intensivu ba setor privadu sira atu bele
aumenta.
“Ha'u hanoin saláriu mínimu $115 ne'e kleur ona, no
ema barak tinan 10 ona simu vensimentu ho saláriu mínimu, ha'u koñese elementu
balun hanesan professor, seguransa sivil ne'ebé manán $115 dollar tinan 15.
Ha'u ba iha HNGV iha semana ruma liu ba ne’e ha'u hasoru pesoal seguransa ida
ne'ebé ha'u husu ba nia servisu tinan 10 liu ona maibé kontinua manán $115, no
ida ne'e hatudu laiha polítika ne'ebé kada tinan hare atualizasaun vensimentu
konforme inflasaun.
Ba ha'u nia hanoin saláriu mínimu bele sa'e ba $150,
maibé ne'e tenke governu hare mós paralelu hamutuk ho insentivu sira ba setór
privadu ne'ebé emprega ka fó servisu ba ema, atu nune'e iha porporsaun no ida
ne'e mak governu tenke hare ho matenek no kreatividade hodi aumenta saláriu
mínimu,” tenik nia.
Givernu tenki altera lei kona ba salariu minimu inklui
traballador sira ne’ebé servisu iha funsaun publiku,
“Governu tenke halo alterasaun ba lei saláriu mínimu
no tenke atualiza saláriu, inklui mós sira ne'ebé servisu iha funsaun públiku
ho nivél karik ne'ebé manán mínimu liu. Iha nivél leten, sira ne'ebé manán $500
ba leten la presiza.
Família barak ne'ebé dala ruma loron ida han dala ida
ka rua de'it tanba vensimentu la to'o no ida ne'e loos duni no han dala ida,
dala rua no han saida, purtantu ida ne'e mak ha'u hatete tenke fó insentivu no
aumenta subsidiu ba empreza sira,”hakotu nia.
Enkuantu relasiona ho salariu minimu ne’ebé publiku
hein hela atu aumenta ba oras ne’e governu seidauk bele altera lei kona ba salariu
refere.
Jornalista :
Anselmo
Editor : Média RKDTL
0 Comments