Dili-07/06/2024-Média
Defisiensia, ko’operativa kreditu Defisiensia
Timor-leste (CCDTL) la iha rekursu ne’ebé sufisiente hodi bele hala’o servisu
ko’operativa nian hodi ba rekolla
orsamentu sira ne’ebé mak membru ko’operativa sira iha munisipiu impresta,
makse menus rekursu maibé atividade nafatin la’o.
Iha intervista Diretur
Ezekutivu Evaristo da Conceição hatete, atividade ko’operativa ba oras ne’e
la’o hanesan baibain, hanesan membru sira impresta osan husi ko’operativa hodi hala’o sira nia atividade, no membru ko’operativa ba oras ne’e atinje ona ba
iha 464.
“Ita
nia ko’operativa la’o hanesan babain, kona nia atividade sira ita nia membru sira mai kreditu liga ba iha
atividade ne’ebé ita nia membru sira halo iha ida-idak hanesan balu foti osan
ne’e hodi halo konstrusaun uma, halo negosiu ki’ik, no balu foti hodi ajuda ka
apoiu sira nia nesesidade no selu mos oan sira nia eskola, ida ne’e mak CCD-TL
ninia atividade ne’ebé mak kontinua la’o hanesan babain. Ita nia membru
ko’operativa nia númeru ne’e hahú sae ona ba iha 464 ne’ebé mak sei kontinua
ami mebru estrutura ne’ebé maka iha, parese ke ami planu reuniaun atu nune’e
influesia membru sira hodi lori sira mai iha ko’operativa atu bele aumenta
ba númeru,” dehan Evaristo iha nia knaar
fatin CCDTL 07/06.
Nia
informa, orsamentu ko’operativa ba oras ne’e iha membru nia liman 90 % no iha
BNCTL 40 mil tal ona, liu husi orsamentu ne’ebé mak iha BNCTL atu asegura ba
situasaun rima ne’ebé akontese.
“Ita nia orsamentu ne’ebé rotina iha membru nia liman ne’e agora dadaun nia sae ona ba iha 90% iha membru nia liman, no orsamentu ne’ebé mak ita rai de’it iha banku agora dadaun ne’e sae ona ba 40 mil itál ne’ebé mak iha ona Banco Nasionál Comercio Timor-leste (BNCTL) ida ne’e atu asegura ba situasaun ruma ne’ebé bainhira akontese hodi apoiu ba membru sira nia atividade sira ne’ebé mak iha,” nia inaforma.
Nia
salienta tan, ko’operativa nia kriteria ne’ebé mak iha bainhira membru hakarak
sai membru ativa maka tenki lori foto tahan 2 noa eleitoral kopi 1 inklui mos
fundus ho montante $30 dolar amerikanu, nune’e mós bainhira membru hakarak atu
impresta mak nia fundus rai tenki atinje to’o $90.00 ka $100.00 ba leten
hafoin nia bele iha oportunidade asesu ba kreditu.
“Ita
nia atividade loke espasu para membru sira bele mai sai membru ativa ba iha
koperativa ne’e mak kriteria simples, bainhira membru ida hakrak mai atu sai
membru lori de’it mak foto taha 2 eleitoral kopi tahan 1 ho osan $35 dolar mak
nia sai ona hanesan membru ativu ida ba iha ko’operatuva, intermus estatutu
ko’operativa dinamika polítika ko’operativa ne’e ita bele katak kuantidade
orsamentu husi ita nia membru ne’e deritiva hateten katak membru ida nia tenki
atinje to’o iha $90.000 ka $100.000 ba leten hafoin nia bele iha oportunidade
asesu ba kreditu, maibé intermus ida mós ita la taka dalan ba membru sira
ne’ebé hakarak rai kedas osan boot iha ko’operativa atu bele asesu ba kreditu
refere atu bele apoiu sira nia negosiu, eskola, konstrusaun, ida ne’e fo dalan,
mais ba futuru ita hakarak limita ida ne’ebé halo konstrusaun ne’e, ema sira
ne’ebé mak mai atu kreditu ne’e tenki hali liu ba iha negosiu. Ha’u planeia
hela par tina ida ne’e sei fo espasu ba ema hotu, maibé ha’u planu ba iha tinan
oin ne’ebé mak iha polítika prezidenti
nian atu atoriza ba jestór sira ne’ebé lidera sei hare hikas liu iha orsamentu
sira ne’ebé mak atu haforsa ekonomia, ba iha konstrusaun sira ita limite,”
tenik nia.
Diretur
ne’e hatutan, ko’oiperativa inisia hari iha 29 Marsu 2017 mai to’o 2019 la iha
dezafiu ne’ebé ko’operativa enfrenta, maibé hahú husi 2019-2021 sira hasoru
problema boot rua, membru sira paradu tanba covid 19 no menus rekursu, hahú
fali 2022-2024 membru sira ne’ebé iha mun ispiu komesa mai hikas, no
ko’operativa sei hala’o enkontru ho estrutura no defisiensia sira atu bele buka
dalan husi SEKOP atu bele apoiu ba iha ko’operativa refere.
“Ita
nia ko’operativa ne’ebé mak ita inisia hari iha 29 de marsu 2017 ita iha
momentu ne’ebá mai to’o iha 2019 ne’e la iha dezafiu ida buat hotu la’o ho
di’ak, maibé mai fali iha 2019 to’o 2021 ita hasoru dezafiu sira ne’ebé mak
liga ba ko’operativa ne’e hanesan kauza boot ida mai iha covid19 halo ita nia
membru sira paradu, maibé iha fali 2022 ate 2024 ita nia mebru sira hahú mai
reativa ida-ida, sira ne’ebé iha munisipiu mai hahú kontinua tau sira nia
orsamentu, no dezafiu ne’ebé boot mai ita mak la iha rekursu ne’ebé sufisiente
hodi bele rekolla ita nia orsamentu sira ne’ebé mak ita nia membru sira iha
munisipiu sira kredit, maibé ha’u ho ami nia ekipa ida atu nafatin buka atu
hadia ba problema sira ne’e.
Kona
ba ita nia rekursu ne’ebé mak ita limita no ita seidauk maksimu servisu
ko’operativa nian, tanba iha polítika ko’operativa ne’e ema hotu mai ho voluntarismu dalaruma ema barak mak senti
la interesante ba iha ko’operativa ne’e nia servisu, maibé papel ida
ko’operativa ne’e mós bele ajuda oinsa mak bele motiva ita nia jerente sira
ne’ebé mak mai implementa sira nia kapasidade bele sai rekursu ida ba sira,
intermus ne’e mos ita bele buka hela dalan husi SEKOP tempu badak ami ho ekipa
Defisiensia sira sei kontinua buka dalan ho SEKOP par oinsa mak bele apoiu ou
haforsa instituisaun Ko’operativa ida ne’e,” hakotu nia.
Enkuantu
membru sira ne’ebé iha ko’operativa ne’e rasik mai husi munisipiu 13 ne’e hotu,
no membru sira ne’e ba oras ne’e destakada ona iha munisipiu sira ne’e hotu.
Jornalista
: Alex
Editor : Média RKDTL
0 Comments