Dili-20/05/2024-Média Defisiensia, Timor-Leste selebra nia loron Restaurasaun
Independensia Nasional ba dala 22, iha selbrasaun ne’e hetan partisipasaun
bainaka sira husi rai liur hanesan Brunei Darussalam.
Presidente Repúblika Jose Rmos Horta iha nia diskursu hatete, kontente tebes bele halibur hamutuk hodi bele selebra loron restaurasaun ba dala 22 iha tina ida ne’e.
“Ami kontente tebes ita
halibur hamutuk hodi selebra Loron Restaurasaun Independénsia Nasionál Timor-Leste nian ba dala 22.
Iha okaziaun espesiál
ida-ne'e, ha'u hato'o ha’u-nia respeitu no benvindu ba ita-nia konvidadu onra
nian ne'ebé importante tebes, sua Majestade Sultaun Brunei Darussalam, belun
doben ida husi povu Timor-Leste no lider globál ida-ne'ebé di'ak tebes.
Brunei Darussalam sai ona hanesan ezemplu ida ba pás no estabilidade iha mundu ida-ne'ebé nakdoko tebes, mundu ida-ne'ebé iha inserteza no dezafiu barak liu duke serteza, mundu ida-ne'ebé la hanesan ho mundu ne'ebé ita hein bainhira didin Berlin harahun tiha ona iha loron 9 novembru 1989,” PR nia diskursu iha Aeroportu Internasional Nicolao Lobato Dili 20/05.
Nasaun Brunei hanesan nasaun ezemplar ida ne’ebé moris iha dame armonia hakmatek ho nia povu sira Sua Majestade Sultan Haji Hassanal Bolkiah lideransa ida ho komprimisiu ba páz toleransia ba fraternidade.
“Maibé la'ós buat hotu
inserteza no laiha esperansa, Brunei Darussalam hanesan fatin ne’ebé dame,
ne’ebé hanesan esperansa ba mundu ne’ebé lakon esperansa ida-ne'e, hanesan
ezemplu ida kona-ba oinsá Estadu Boot sira no Lider sira bele hetan no kria
pás, armonia, hakmatek ba sira-nia povu.
Ha'u hanoin-hikas
ha'u-nia vizita ba Brunei Darussalam iha novembru 2023 no ha'u simu ona
benvindu ne’ebé estraordináriu husi Sua Majestade, membru sira husi Familia
Royal no Governu, no mós husi Povu Brunei.
Sua Majestade Sultan
Haji Hassanal Bolkiah, aleinde kaer pozisaun lideransa oin-oin iha nia nasaun
ho exelente, sai hanesan ezemplu ida kona-ba lideransa no komprimisu ba pás,
toleránsia no fraternidade,” Hatutan PR.
PR informa mos katak Timor-Leste no Brunei Darussalam iha prinsípiu hanesan no esforsu hamutuk atu promove sidadaun sira nia moris di’ak tanba sidadaun mak sentru, liu husi prisipiu sira ne’e hakarak banati tuir hodi fo servisu ba sidadaun sira tuir direitu ne’ebé mak iha.
“Nia mós nu'udar Xefe
Estadu ne’ebé mak seniór no esperiénsia barak liu iha Asosiasaun Nasaun Sudeste
Áziatiku (ASEAN), nu'udar Monarku dahuluk ne'ebé fó onra ba ita ho nia
prezensa, ho difikuldade no dezafiu sira ne'ebé ita-nia nasaun hasoru atu simu
nia.
Ida-ne'e hatudu ninia
umildade no karakter simples, lider vizionáriu ida-ne'ebé lidera misaun
negosiasaun nian atu hetan independénsia ho dame ba Brunei Darussalam, ne'ebé
rezulta Tratadu Amizade no Kooperasaun ho Grande Britania, hodi fó soberania
tomak ba Brunei iha tinan 1984.
Timor-Leste no Brunei
Darussalam iha prinsípiu hanesan no esforsu hamutuk atu promove ita-nia
sidadaun sira-nia moris-di'ak. Nasaun rua ne'e hasoru dezafiu hanesan nu’udar
nasaun joven, no hatudu ona reziliénsia no dedikasaun ba dezenvolvimentu umanu
no ekonómiku, ho sidadaun sira hanesan sentru.
Ami hakarak kontinua halo tuir modelu dezenvolvimentu sustentavel ida-ne'e, amigavel ba ambiente, ho kualidade servisu públiku ne'ebé aas hodi fornese ba ami-nia sidadaun sira asesu ba servisu báziku sira ne'ebé hanesan sira-nia direitu”.
Brunei Darussalam
hanesan liña dahuluk ne’ebé lidera dezenvolvimentu umanu ho Indíse 0.823 -
klasifikasaun 50 husi nasaun no territóriu 203 no parte husi nasaun
ruanulu-resin-rua ne'ebé riku liu iha mundu ho rendimentu médiu kapitál
maizumenus dolar amerikanu 31,410.
Ha'u hato'o ha'u-nia
agradesimentu kle'an ba Sua Majestade tanba Nia kontinuasaun apoiu ba prosesu
adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN no ba kompromisu Brunei nian ba ita-nia
viajen ba progresu no integrasaun rejionál. Apoiu ida-ne'e sai nu'udar
instrumentál iha progresu ne'ebé ita halo ona iha tinan hirak liubá.
Nu'udar ita selebra loron istóriku ida-ne'e, ita renova ita-nia kompromisu atu hametin liután ligasaun entre ita-nia nasaun sira liuhusi promove kooperasaun iha setór oioin, inklui turizmu, infraestrutura bázika, edukasaun, saúde, transporte, indústria (Manufaktura no Estrasaun), agrikultura, peska, floresta, produsaun ai-han no protesaun ambientál. Ita iha kompromisu atu aproveita oportunidade sira ne'ebé oferese husi Ekonómia Verde no Azúl, hodi aliña ita-nia aan ho kompromisu sira ba ASEAN no objetivu sira husi COP28.
Ho espíritu kolaborasaun
no amizade nian ida-ne'e, ami hein katak setór privadu Brunei Darussalam nian
atu kolabora ho ami-nia setór privadu nasionál kona-ba empreza foun sira ne'ebé
bele fó benefísiu ba ita-nia povu no promove dezenvolvimentu sustentavel iha
rejiaun laran tomak.
Espera katak vizita
Estadu ne'e sei fó-hanoin fali kona-ba saida mak ita bele atinje hamutuk no
inspirasaun ba futuru ne'ebé naroman liután ba Timor-Leste no Brunei
Darussalam.
Ha'u agradese ba ita hotu ne'ebé mai hamutuk ho ami iha momentu signifikativu ida-ne'e. Hein katak dame no prosperidade sempre hamutuk ho ita,” hakotu PR.
Enkuantu iha selebarasaun ne’e hetan partisipasaun husi bainaka espesial Sua Majestade Sultaun Haji Hassanal Bolkiah husi Brunei Darussalam, Prezidente Parlamentu Nasionál, Primeiru-Ministru, Prezidente Tribunál Rekursu, Deputadu sira ne'ebé iha onra Parlamentu Nasionál, Prokuradór Jerál Repúblika (PGR), Membru Governu, Sua Eminénsia Cardeál Dom Virgilio do Carmo da Silva, SDB, Arsebispu Metropolitanu Dili, Eselénsia Xefe Estadu-Maijor FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Komandante Jerál Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), Provedoria ba Direitus Umanus no Justisa (PDHJ), Distintu membru sira husi Korpu Diplomátiku, Ajénsia Kooperasaun Internasionál, Organizasaun Relijioza no Sosiedade Sivíl.
Jornalissta : Anselmo
Editor : Média RKDTL
0 Comments