Dili-23/05/2024- Media defisiensia,
Prezidente Repúblika José Ramos Horta husu ba justisa atu halo investigasaun
klea'an no foti desizaun todan hasoru membru Polisia Sientifiku Investigasaun
Kriminál (PCIC) ne'ebé tenta husu osan ho montante $2,000 ba fuzitivu Arnolfo
Teves Jr nia oan mane iha fulan kontuk.
"Iha
fulan kotuk ita haree no rona iha media sosial elementu PCIC ida husu osan ba
Fuzitivu ne'e nia oan mane, ha'u espera prosesu investigasaun kona-ba
'buatamak' ne'e kompleta ona, halo ita nia naran aat, halo PCIC nia naran aat,
tenke foti desizaun seriu ba nia, tanba hamonu ita nia nasaun ba iha tahu
laran," Prezidente Horta hatete ba jornalista sira iha Palásiu
Prezidensiál Bairro-Pite 22/05.
Ema
númeru ida iha Timor-Leste ne'e hatutan, Timor-Leste iha prosesu adezaun ba
membru permanente ASEAN iha tinan oin presiza kooperasaun iha setór hotu,
inkluindu kooperassun Polisia, kooperasaun kona-ba anti terorizmu, money
laundry maibé elementu ida PCIC prátika hahalok hamonu Timor-Leste nia naran.
"Ha'u
hein de'it prosesu investigasaun. Dala barak investigasaun ba buat sira hanesan
ne'e ita nunka rona rezultadu, ha'u nafatin ezije rezultadu investigasaun, ha'u
lakoi hein kleur tan, tanba ema kiik sira baibain halo sala ka'er kedan lori ba
kastigu, nusa ida hamonu ita nia nasaun nia naran, halo violasaun grave la ba
kastigu, hau nafatin ezije," tenik Xefe Estadu.
Rekorda
fali katak iha loron 09 fulan-abríl 2024 PCIC suspende ona membru hosi nia
servisu tanba suspeita husu osan ba rekluzu filipinu, Arnolfo Jr nian ona mane.
PCIC
halo ona suspensaun ba nia servisu no halo ona averiguasaun ba membru PCIC
ne'ebé mak husu osan ba oan hosi sidadaun estranjeiru Filipino iha prizaun.
Averiguasaun
ne'e hahú, atu rekolla faktu no prova sira no mós indísiu sira inklui medida
saida mak atu foti ba membru ne'e.
Nune'e
prosesu internu ba membru ne'e la'o, prosesu averiguasaun ne'e tuir dokumentu
ne'ebé mak asesu iha prazu loron 10 atu konklui averiguasaun hasoru membru
ne'e.
Entretantu,
membru PCIC suspende ona hosi nia funsaun ho objetivu atu submete ba prosesu
averiguasaun ne'ebé la'o hela hasoru nia.
Prosesu
sira ne'e la'o mak iha indísiu no iha komitmentu krime ruma ne'ebe mak membru
ne'e komete tenke partisipa ba Ministériu Públiku para nia bá hatan tuir lei.
Ho
nune'e Tavares nu'udar oan husi fuzitivu alerta katak aktu hosi membru PCIC
individu no la'ós nu'udar aktu instituisaun PCIC. Ema idaidak iha ninian
responsabilidade ba aktu pesoál ne'ebé mak nia iha, aktu ne'ebé membru PCIC
halo ne'e nu'udar aktu pesoál ou bolu
kasar oknum mak halo sasán ida-ne'e.
Nune'
públiku sira haree análize klea'an gravasaun ninian hateten katak ne'e oknum
mak halo, nune'e prosesu judisiál hein hasoru nia, prosesu disipliñar hein
hasoru nia no nia ba hatan ba asaun ne'ebé nia halo.
Aktu
ne'ebé membru PCIC halo la iha koñesimentu hosi PCIC, tanba laiha ema iha ona
prizaun tenke fó osan atu garante seguransa ba prizioneiru durante iha prizaun
laran.
PCIC
halo de'it nia servisu tuir lei haruka, PCIC halo detensaun ba fuzitivu
Filipino durante oras 48 hodi submete ba primeiru audisaun iha Supremu Tribunál
Justisa. Bain hira desizaun Tribunál iha hafoin lori fuzitivu ne'e ba kumpre
Prizaun Preventiva.
Rekorda
fali katak sidadaun Filipinu ho naran Arnolfo Teves JR molok ne'e, iha kinta 22
fulan- marsu 2024 mak autoridade PCIC halo detensaun internasionál bain hira
sidadaun ne'e halimar hela Golf iha area Metiaut Cristo Rei nian.
Autoridade
PCIC detein sidadaun Filipinu ne'etanba autór intetuál ba krime asasinatu iha
Filipina hodi oho Governadór ida iha Filipina. No sidadaun ne'e sai fuzitivu no
autoridade PCIC kaer iha Dili.
Enkuantu antes
ne'e Deskonfia, ema ida ho lian atu hanesan pesoál membru PCIC husu osan $2,000
bá fujitivu Arnolfo “Arnie” Alipin Teves Jr nia oan-mane atu bele
fó seguransa másima bá Teves Jr ne’ebé oras ne’e kumpre hela prizaun preventiva
iha Prizaun Becora, Dili.
Jornalista: Angelmo J.M da C.Martins
Editor :
RKDTL
0 Comments