Dili-30/08/2025-Média Defisensia,
Plan Internasional iha Timor-Leste, realiza Dialogu kolaborasaun multi-sektoria
entre govenu no organizasaun sosiedade sivil, hodi diskute ba asuntu direitu no
protesaun labarik iha Timor-Leste no nia implementasaun sira iha baze.
Program
Manejer Ba Programa iha PLAN, Eta Mota hatete,
Objektivu husi dialogu ne’e hanesan sektoral no multi-sektoral atu bele servisu hamutuk, bainhira servisu diferensa
mak sei la atinje objektivu ne’ebé ita hakarak alkansa iha futuru.
“Ita
koko servisu hamutuk ita haree se karik
iha parte sosiedade sivil nian serisu ketak , governu servisu ketak, ita sei la
atinje objektivu. Tanba ne’e mak koko atu haree oinsa bele servisu hamutuk. Ho objektivu
loloos husi projetu ne’e ita hakarak labarik sira bele komprende kona-ba sira
nia direitu no reklama sira nia direitu, maibé ita mós hakarak Sosiedade Sivil
no Governu oinsa sira bele servisu hamutuk, haforsa sira nia liña koordenasaun atu
bele fó protesaun ba labarik sira”, Dehan Program Manejer ba Programa Hotu Iha Plan,
iha Salaun Tawer Kofe Fatuhada, 29/08.
Hatutan
tan, Program Manejer Ba Programa Hotu Iha Plan, esklarese atividade ne’e hetan
apoiu fundus husi Uniaun Europeia
durasaun ba projetu tinan tolu, PLAN
la servisu mesak maibé hamutuk ho ONG hodi implementa projetu ba iha munisipiu
haat.
“Ami
la implenta mesak, ami iha parseiru hanesan mane iha vuzaun foun parseiru lokal
no ONG ba futuru , organizasaun tolu servisu hamutuk, lidera husi PLAN. Ami fó
oportunidade ba organizasaun sosiedade
sira iha parte terseiru nian ne’ebé mak ho fundus ki’ik uituan atu bele implementa
durante tinan ida nia laran. Agora dadaun implementa iha municipiu haat (4),
hanesan Dili, Manufahi, Ermera no Baucau, PLAN kontrola iha Dili ho Manufahi ,
parseiru ba futuru mak responsabilidade ba iha Ermera no Mane Ho Vizaun Foun mak
responsabilidade ba Baucau”, Salienta Programa Manejer PLAN.
Iha
fatin hanesan Program Manager Embaixada Uniaun Europeia, Seth Van Doorn hatete,
fó apresiasaun ba parseiru sira hotu UE nafatin iha komitmentu apoiu atu bele
luta ba liberdade no asegura labarik feto no feto sira nia futuru iha nasaun
ne’e.
“Ha'u
haree oinsá ho tinan lima husi agora luta ba liberdade, luta ba esperansa. No
ha'u hanoin katak buat hotu ne'ebé halo ona atu asegura futuru nasaun ida-ne'e
nian no futuru nasaun ne'e nian mak labarik sira. Entaun klaru katak ne'e mak
tópiku ida-ne'ebé importante liu, ha'u fiar imi hatene, maizumenus metade husi
foin-sa'e sira moris iha pobreza multi-dimensional. Liuhusi serbisu hamutuk ho urjensia no jeminasaun no
ita kria ambiente ida-ne'ebé labarik ida-idak ne'ebé moras bele sai boot no
livre husi violénsia”, Tenik Programa Maneger
Embaixadór UE.
Entretantu,
iha diologu refere hetan partisiapasaun
masimu husi parseriu sira hanesan INDICA, Fokuper, SEI, Xefe Departamentu Adolosensia
ba Future, Asosiasaun Juventude Hakbit Justisa Timor-Leste, representante Ministeriu
MSSI, Fundasaun Ahisaun, Asosiasaun
Legal ba Feto no Labarik Xefe Departamentu Saude Adoloxensia.
Jornalista : Eufrozina
no Geraldino
Editor :
Média RKDTL
0 Comments