INDDIKA REALIZA KONSULTASAUN NASIONAL RELASIONA VIOLENSIA HASORU LABARIK HUSI OFFLINE NO ONLINE

 

Dili-10/06/2025-Média Defisiensia, Institutu Nasional ba Defeza Direitus Kriansas (INDDIKA), hamutuk ho pontu fokal ASEAN ACWC, organiza ba atividade konsultasaun ba implementasaun planu asaun rejional ASEAN ba eliminasaun violensia hasoru labarik no feto iha rai-laran liuhusi offline no online.

Prezidente INDIKA Dinorah Granadeiro hatete, Konsultasaun nasional ohin parte hotu atu bele tau pensamentu hamutuk, no halo preparasaun ba hakerek planu asaun nasional ba violensia hasoru labarik bazeia ba komitmentu Sanulu.   

“Ohin loron ita atu halo konsultasaun ho entidade no parte governu inklui sosiedade sivil liga ho preparasaun ba hakerek planu asaun nasional ba violensia hasoru labarik, ita mós maske iha prosesu atu adere ba membru ASEAN nian. Maibé ita hetan konsiderasaun husi ASEAN hodi kontribui ita nia hanoin no mekanismu ne’ebé ita kria ona iha Timor-Leste, hodi hakotu violensia hasoru labarik ho oportunidade hakarak halibur informasaun no hahu hakerek planu asaun nasional ba hakotu violensia hasoru labarik. Tanba ita iha komitmentu 10 ne’ebé ita lori hanesan estadu Timor iha tinan kotuk ba ASEAN. Komitmentu 10 foka liu ba oinsa kria mekanismu, hapara violensia hasoru labarik iha TL no hapara violensia liuhusi online ba labarik sira iha timor”, Dehan Prezidente INDDIKA Dinorah ba Jornalista iha TP Maubara Room, Dili, 10/06.

Prezidente INDIKA hatutan tan, maske kazu violensia hasoru labarik iha Timor-Leste aas tebes, tuir dadus ne’ebé hetan husi Polísia BPU ne’e kazu violensia oinoin tantu violensia fiziku, sexual no psikolojia. Tanba INDDIKA simu kazu violensia hasoru labarik iha tinan ne’e hamutuk 10 no refere kedas ba MSSI haree kazu ne’e.

“Ami rasik simu keixa hahu 2025 ami simu kazu violensia hasoru labarik hamutuk 10 maibé barak liu iha polisia BPU bainhira ami simu kazu ami refere kedas tanba ami la halo atendimentu ba kazu maibé ami nakloke bainhira iha vitima ka familia vitima mai hato’o keixa ami refere ba Ministeriu Solidariedade Sosial no Inkluzaun liuliu ba diresaun atendimentu labarik. Ami simu barak liu liga ho kazu avandona liga ho kazu diretu paternal maibé ami iha prosesu mediasaun de’it Indika labele foti intervensaun bainhira prosesu la’o”, Afirma Prezidente INDDIKA.

Iha fatin hanesan, Reprezentante UNICEF, Patrizia Digiovanni, dehan  fó parabens ba governu TL liuhusi INDDIKA, Pontu fokal ASEAN ACWC, MSSI no MTK, ba sira nia lideransa ne’ebé envolvimentu ativu iha prosesu konvokasaun konsulta ne’e, sei loke dalan ba avaliasaun no dezenvolvimentu polítika iha futuru.

“Ami kongratula ba governu Timor-Leste liuliu INDDIKA ba realizasaun atividade ne’e no ami orgullu hodi apoiu prosesu teknikamente no finanseiramente, iha parseiru ho governu sira seluk ami servisu iha TL foka liu ba hametin Sistema nasional protesaun labarik nian. Ami mos servisu besik ho parseiru sira atu resolve risku ne’ebé mosu inklui iha espasu dijital no asegura diretu labarik hodi hetan protesaun iha ambiente hotu-hotu”, Tenik Reprezentante UNICEF.

Entretantu, atividade ne’e hanesan oportunidade atu rona, aprende, no atua hamutuk ideia rekomendasaun sira ne’ebé mosu ohin loron sei la’os de’it forma estratejia nasional sira, maibé sei kontribui ba planu no estratejia rejional sira. UNICEF nafatin komprimentidu atu la’o viajen hamutuk ho governu TL ba futuru ne’ebé labarik ida-idak iha rai-laran bele seguru, iha kbiit no bele alkansa sira nia potensiál tomak.

Jornalista  : Geraldino Magno

Editor  : Média RKDTL

 

Post a Comment

0 Comments