HDEZTA, AHDMTL, PDHJ, HETAN APOIU HUSI UNDP BA PROGRAMA KOEZAUN SOCIAL REZOLUSAUN KONFLITU

 


Díli-20/05/2025- Média Defisiensia, Iha esforsu atu sustenta paz no koezaun sosial iha komunidade Timor-Leste, organizasaun Haburas Dezenvolvimentu Talento (HADEZTA) halo programa formasaun ba juventude sira hodi hasa’e sira nia kapasidade liu husi abilidade esensial hanesan edukasaun sivika, lideransa, no rezolusaun konflitu la ho violénsia.

Iha intervista ba jornalsita sira, Adjunta Provedora dos Direitus Humanos no Justiça PDHJ Maria Mrilia Ximenes Castro de Oliveira hatete, liu husi servisu hamutuk ida ne’e hodi fasilita formasaun  importante ne'e ba juventude sira bele aprende no komprende kona ba koezaun social no rezolusaun konflitu.

“Ha’u hanoin kona ba formasaun ida ne’e ami servisu hamutuk ho HADEZTA AHDMTL no mos UNDP ne’ebé mak apoiu atividade formasaun ida ne’e, ha’u Hanoi formasaun ida ne’e di’ak ida mak oinsa atu bele hare kona ba iha rezolusaun konflitu nian, iha koezaun sosial atu halo oinsa atu juventude sir abele hatene di’ak kona ba kazu ka konflitu ruma ne’ebé mak akontese, sir abele halo prevensaun, sira mós bele iha solusaun ba iha kazu ne’e rasik ka problema ne’ebé mak karik sira hasoru no karik problema ne’ebé akontese mos ba iha komunidade sira mos bele partisipa atu kontribui ba iha rezolusaun konflitu ne’e rasik,” dehan Adjunta (PDHJ) Maria Marilia iha salaun HADEZTA Aimutin suku Comoro Postu Dom Aleixu Munisipiu Dili Segunda Feira 19/05.

Fatin hanesan Diretur HADEZTA Francisco de Araujo hatete, HADESTA durante ne’e servisu hamutuk hodi haree ba iha area social, edukasaun hodi fasilita formasaun ba joven sira ho maneira oin-oin kona-ba lala’ok atu hetan servisu ne’ebé diak iha future.

“Ami servisu hamutuk UNDP, kona-ba Koezaun Sosial, ba iha edukaaun sivika, no joven sira bele aprende buat ruma husi ne’eba, tamba ita hare’e katak joven sira maka lori problema iha komunidade, ba  iha nasaun , entaun ita hakarak kapasita joven sira nia kapasidade atu sira bele iha hanoin rasik bele oinsá bele buka servisu, atu kria rasik servisu ba sira nia an , tamba ne’e mak hadezta servisu hamutuk ho UNDP, hakerek unidade kurikular ida liga ba iha rezolusaun konflitu. Iha tea ne’e lori durante semana ida, sei envolve ba iha edukaaun sivika , ekonomia , lideransa, no oinsa sira bele loke sira nia negosiu rasik, ida ne’e lori sira hasoru nasaun ida ne’ebe mak modernizasaun iha buat diak no buat at ne’ebe joven sira hasoru , atu kapasita sira ho dalan ida ne’ebe mak diak ba sira”, Esplika Diretur HADEZTA.

Hatutan Diretur HADEZTA katak espera ba futuru joven sira bele aprende ho diak, iha formasaun ne’ebé fahe husi oradór sira tuir unidade kurikular ne’ebé prepara.

“Ita espera durante formasaun loron lima ne’e sira bele aprende ho diak, orador ne’ebe mak lori materia ne’ebe mak furak atu joven sira bele aprende ho diak no furak atu aumenta kapasidade joven sira nia liu husi materia ne’ebe mak iha. Iha orador rasik ne’ebe mak haree unidade kurrikular ne’e, nia sei lori material ba loron lima, orador refere eis deputada, no embaixadór Korea nian, tamba ita hatene katak iha esperensia ne’ebe mak luan  no dia, oinsa bele hadia joven sira liu husi matenek ne’ebe mak nia iha bele espresa ba joven sira. Orador husi PDHJ lori material kona-ba oinsa mak iha problema ruma atu keixa , no oinsa mak ato’o preokipasaun komunidade sira, oinsa mak lori kazu ba iha PDHJ, bele tulun sira. Orador husi SECOOP atu bele lori materia kooperativa , oinsa mak joven sira bele kria nejpsiu ba sira nia an, no ba komunidade sira”, Akresenta Diretor HADEZTA.

Relasiona ho atividade ne’e Joven sira ne’ebe partisipa iha formasaun ne’e hamutuk 50, husi formasaun ne’e HADMTL rasik mak implementa, no husi ahisaun no mos joven sira husi HADEZTA no komunidade sira reprezenta husi suku manleu, partisipa iha formasaun ne’e ho diak, bele ba aplika fali iha sira nia komunidade. Formasaun ne’e hetan apoiu husi UNDP, hahu fulan dezembro to’o Junhu, ho fundus 50.000 ba aktividade formasaun no mos sensibilizaun iha eskola 4 de setembro, 10 de dezembro, no finantil , hanesan eskola sira ne’ebe mak identifika problema ne’e. tamba servisu hamutuk ho ministeiru edukasaun , durante fulan 8 mak susesu sei implementaaun iha futuru mai.

Tuir Direitor Ezekutivu AHDMTL, Gabriel Ponciano de Sousa, dehan formasaun ida-ne’e importante tebes ba maluk defisiensia sira atu hatene kona-ba pontus importante rua  hametin paz no  setor ekonomia, produsaun liga ba inovativu sira.

“Formasaun iha buat rua mak ida hametin paz, reduz konflitu iha sosiedade koalia kona-ba koezaun  sosial atu halakon normas sira ne’ebe mak iha, liu-liu norma diskriminativu, pratika violasaun sira ne’ebe mak atu hasoru joven, no joven defisiensia sira. Rua benifisu oinsa bele iha setor ekonomia, produsaun liga ba inovativu sira ne’ebé mak iha, koalia kona-ba produsaun, atu hametin sira nia kriatividade ho inovativu iha sosiedade ida presiza formasaun ida ne’ebé mak kualidade ba sira” Tenik Diretor AHDMTL.

Jornalista  : Eufrozina Braz

Editor  : Media RKDTL

 

 

 

 

Post a Comment

0 Comments