PR SEI PARTISIPA IHA PRÉMIU ZAYED 2025 BA SIMEIRA FRATERNIDADE UMANA IHA ABU DHABI

 


Dili-02/02/2025-Média Defisiénsia,Prezidente no Laureadu Nobel da Pás, J. Ramos-Horta, ohin hahú vizita serbisu ba Abu Dhabi, Emiradus Árabes Unidus, hodi partisipa iha prestijiadu Prémiu Zayed 2025 ba Simeira Fraternidade Umana, enkontru globál ida ne’ebé dedika ba haburas dame, solidariedade, no respeitu ba malu.

Prémiu Zayed ba Fraternidade Umana maka prémiu internasionál independente anuál ida ne’ebé rekoñese indivíduu no entidade sira ne’ebé lidera ho ezemplu, serbisu ho laran-luak hodi halo ligasaun ba divizaun no kria ligasaun umanu sira ne’ebé signifikativu, dala barak ho sakrifísiu pesoál boot.

Prémiu Zayed ba Fraternidade Umana fó onra ba Prezidente Ramos-Horta ho konvite atu hato’o diskursu abertura iha Majlis Fraternidade Umana iha loron 3 fulan-Fevereiru tinan 2025. Eventu ne’e sei hala’o iha Uma Família Abrahamiku, monumentu ida ne’ebé reprezenta koezisténsia. Nu’udar lian permanente  ba fraternidade umana iha palku globál no eis-membru komisaun júri nian, Prezidente Ramos-Horta sei estabelese ambiente ba enkontru signifikativu ida-ne’e ho nia diskursu prinsipál. Enkontru distintu ida-ne’e sei halibur líder mundiál sira, laureadu Nobel sira, no líder pensamentu sira iha diálogu kona-ba dezafiu globál urjente no promove koezisténsia pasífika.02/02

Iha loron 4 fulan-Fevereiru, Sua Exelénsia sei tuir serimónia anuál ba dala ne’en Prémiu Zayed ba Fraternidade Umana iha Memoriál Fundadór nian, fatin ne’ebé Sua Santidade Papa Francisco no Sua Eminénsia Ahmed Al Tayeb, Grande Imam Al Azhar nian, asina Dokumentu istóriku kona-ba Fraternidade Umana iha tinan 2019.

Notavelmente, Timor-Leste sai hanesan nasaun dahuluk ne’ebé adopta Dokumentu kona-ba Fraternidade Umana ba Pás Mundiál no Moris Hamutuk nu’udar parte husi nia valór nasionál, ho parlamentu aprova ho unanimidade iha loron 13 fulan-Maiu tinan 2022.

Tinan ida-ne’e nia onradu distintu sira maka: Honorável Mia Amor Mottley, Primeira-Ministra Barbados nian no kampeaun ba mudansa klimátika, Dapur Sentrál Mundiál, organizasaun umanitária ne’ebé harii husi Chef José Andrés, Heman Bekele, inovadór saúde ho tinan 15 no onra foin-sa’e dahuluk ba prémiu ne’e.

Hafoin serimónia ne’e, Prezidente Ramos-Horta sei partisipa iha jantar gala Tapesaria Umanidade iha Palásiu Emiradus, hasoru malu ho dignitáriu nivel-a’as sira iha selebrasaun patrimóniu kulturál no hospitalidade Emiradus Árabes Unidus nian.

 Iha mundu ida ne’ebé hasoru dezafiu oioin, Prémiu Zayed ba Simeira Fraternidade Umana nian sai hanesan faról ba esperansa no unidade nian, hatete husi Prezidente Ramos-Horta. Timor-Leste sente onradu atu partisipa iha enkontru signifikativu ida-ne’e ne’ebé inkorpora valór sira ne’ebé ita kaer metin pás, diálogu, no komprensaun . Legadu husi Sheikh Zayed bin Sultan Al Nahyan fó hanoin mai ita katak liu husi fraternidade umana no kooperasaun, ita bele harii ponte sira entre kultura sira no kria mundu ida ne’ebé armoniozu liu ba jerasaun sira iha futuru.

Vizita ida ne’e subliña kompromisu Timor-Leste nian hodi promove pás internasionál, solidariedade no komprensaun mútua entre nasaun no povu sira, enkuantu hametin relasaun bilateral ho Emiradus Árabes Unidus.

Jornalita       : Anselmo    Martins

Editor           : Média  RKDTL

Post a Comment

0 Comments