HAK PROPOIN HADIA KONDISAUN NO FASILIDADE IHA PRIZAUN TOLU

Dili-06/12/2024-Média Defisiensia- Asosiação Direitos Humanos (HAK Sigla Portugés), realiza Dialogu Nasional relasiona ho Tema “Direitu prizoneirus, hodi asesu ba justisa formal" nune'e bele hadia kondisaun no fasilidade iha prizaun tolu ba prizoneiru sira.

Tuir Diretor Ezekutivu Asosiação Direitos Humanos (HAK Sigla Portugés), Antonio de Limas hatete dialogu ne’e atu tau ideia hamutuk kona-ba politiku Ministeriu nian, ba programa sira tinan oin, hodi resolve rekursu, fasilidade iha prizaun no fatin seguru ba prizoneiru sira asesu ba tratamentu saude.  

“Ita tau hanoin hamutuk oinsa politiku sira liuliu ministeriu atu tau programa ba tinan oin hodi hadia situasaun sira ne’e iha prizaun nian nomos ligadu ho rekursu umanu iha sektor judisiariu nian. Ba defensoria publika atu tau matan ba asuntu prizaun nian, ba dadur sira maske sira iha limitasaun sira nia direitu bele envolve hanesan maluk sira seluk. Tanba ne’e problema balu ne’ebé iha ba dadur sira ka prizoneiru preventiva ne’e sira barak mak ladun hetan asistensia ne’ebé di’ak husi defensor públiku, saida mak ami husu ba sira hatete sira hasoru defensor ne’e iha tribunal de’it. Servisu HAK nian ami hasoru hela komisaun A, atu hatete ba prizoneiru sira tuir estandar ne’e ba ema nain-lima. Maibé akontese sela ida ema nain-neen ba leten, tanba kondisaun mak la too iha prizaun tolu. Tratamentu saude sira klinika ne’e la apropriadu ba sira iha prizaun no fasilidade kareta bainhira atu tula prizioneiru sira”, Dehan Diretor HAK iha salaun CNC, 05/12.

Iha fatin hanesan, Ministru Justisa Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, afirma atividade ohin Organzasaun naun govemnamental no rede sira realiza dealogu ne’e atu tau ideia hamutuk hodi resolve ba kestaun sira ne’ebé maluk prizoneiru sira hasoru iha Prizaun ne’e hanesan kestaun ida ba Ministeriu Justisa atu rona kritika, solusaun no rekomendasaun sira husi ONG no rede sira.

“Ohin hanesan organizasaun naun governamentais, redi ne’ebé ita estabele atu bele haree tau matan ba servisu prijoneiru sira nian ohin halibur malu  ho sosiedade hodi tau hanoin hamutuk, no fó hanoin hamutuk ba servisu ne’ebé sira halo ona. Durante tinan ida liuliu observasaun, fiskalizasaun ba iha fatin sira ne’ebé  iha liuliu ita nia rekursu sira hela ba ka detein ba. sira mai ho kontribuisaun balu ne’ebé iha kritika, solusaun no rekomendasaun, hodi bele governo bele prudente liutan hodi haree servisu sira ne’e. Ba oin kona-ba  pozisaun oberlot iha sala sira, iha fasilidade ba defisiensia iha transporte no iha atendimentu sira ne’ebé ladun di’ak liuliu ba iha primeirus koru  hirak ne’e hotu sai hanesan kestaun ida ba Ministeriu Justisa, no estrutura diretores prizonais nian la alergia atu haree sasan sira ne’e no kolia kona-ba servisu prioridade ne’ebé mai husi advogadu publiku sira halo ladun masimu ida ne’e sira sei mai ho rekomendasaun”, Salienta MJ.

Ministro Justisa apresia ba iha rede kooperasaun ne’ebé mak iha hamutuk ho servisu prizionais, defensor públiku, advogadu no parseiru sira hanesan jus, no instituisaun sira seluk ida ne’e hola parte konsolidasaun ida ne’ebé integradu mais atu dirisiona politiku ida ne’ebé loos ba iha planu dezenvolvimentu ida di'ak, ita bele halo desizaun sira estratejiku ba direitamente ba interese liuliu rekursus hodi garante sira nia direitu lejitimu bainhira sira iha prizaun.

Representante Koordenadór GASC Ivo Cilimau dehan, servisu apoiu finanseiru ba organisaun sosiedade sivil GASC jere fundus transferensias publika mai husi estadu atu bele atribui ba organizasaun sosiedade sivil sira ne’ebé mak GASC servisu ba intereses públiku. Tanba GASC servisu hamutuk ho HAK tinan barak ona. Tuur hamutuk  hodi estabele rede ida ba apoiu servisu prizaun, maibé servisu hamutuk ho HAK atu konverte rede ne’e ba asosiasaun sira ne’ebé mak kabe ba prizaun nian.

“Ami nia servisu ba intereses publiku no ami dezeija katak tinan oin mai ita boot sira bele konverte buat ida ne’e, atu preve duni orsamentu ba iha asosiasaun refere hodi halo servisu sira. Ami mós husu ba HAK no rede apoiu servisu prizaun nian, katak deskobrimentu ne’ebé ita boot sira hetan ita boot sira tenke halo advokasia ba iha Parlamentu Nasional, hodi eleva no preve orsamentu ba justisa hodi kobre ba defisiensia sira ne’ebé durante ne’e iha labele husu MJ apoiu de’it tenke halo advokasia ba orsamentu sira ne’e. Defisiensia sira mos presiza sosiedade sivil nia apoiu liuliu iha autokatrol orsamentu estadu nian, ba iha Ministeriu Justisa tenke koopera hamutuk ne’ebé GASC husu ba HAK nafatin hala’o servisu ne’e no apoiu MJ iha asuntu ne’e liuliu hasa’e sira nia osan hodi resolve problema sira”, Tenik Rep. GASC.

Jornalista   : Geraldino Magno

Editor        : Média RKDTL

Post a Comment

0 Comments