Dili-06/12/2024-Média Defisiensia- Asosiação Direitos Humanos (HAK Sigla Portugés), realiza Dialogu Nasional relasiona ho Tema “Direitu prizoneirus, hodi asesu ba justisa formal" nune'e bele hadia kondisaun no fasilidade iha prizaun tolu ba prizoneiru sira.
Tuir Diretor Ezekutivu
Asosiação Direitos Humanos (HAK Sigla Portugés), Antonio de Limas hatete
dialogu ne’e atu tau ideia hamutuk kona-ba politiku Ministeriu nian, ba
programa sira tinan oin, hodi resolve rekursu, fasilidade iha prizaun no fatin
seguru ba prizoneiru sira asesu ba tratamentu saude.
“Ita tau hanoin hamutuk
oinsa politiku sira liuliu ministeriu atu tau programa ba tinan oin hodi hadia
situasaun sira ne’e iha prizaun nian nomos ligadu ho rekursu umanu iha sektor
judisiariu nian. Ba defensoria publika atu tau matan ba asuntu prizaun nian, ba
dadur sira maske sira iha limitasaun sira nia direitu bele envolve hanesan
maluk sira seluk. Tanba ne’e problema balu ne’ebé iha ba dadur sira ka
prizoneiru preventiva ne’e sira barak mak ladun hetan asistensia ne’ebé di’ak
husi defensor públiku, saida mak ami husu ba sira hatete sira hasoru defensor
ne’e iha tribunal de’it. Servisu HAK nian ami hasoru hela komisaun A, atu hatete
ba prizoneiru sira tuir estandar ne’e ba ema nain-lima. Maibé akontese sela ida
ema nain-neen ba leten, tanba kondisaun mak la too iha prizaun tolu. Tratamentu
saude sira klinika ne’e la apropriadu ba sira iha prizaun no fasilidade kareta
bainhira atu tula prizioneiru sira”, Dehan Diretor HAK iha salaun CNC, 05/12.
Iha fatin hanesan, Ministru
Justisa Sérgio de Jesus Fernandes da Costa Hornai, afirma atividade ohin
Organzasaun naun govemnamental no rede sira realiza dealogu ne’e atu tau ideia
hamutuk hodi resolve ba kestaun sira ne’ebé maluk prizoneiru sira hasoru iha
Prizaun ne’e hanesan kestaun ida ba Ministeriu Justisa atu rona kritika,
solusaun no rekomendasaun sira husi ONG no rede sira.
“Ohin hanesan
organizasaun naun governamentais, redi ne’ebé ita estabele atu bele haree tau
matan ba servisu prijoneiru sira nian ohin halibur malu ho sosiedade hodi tau hanoin hamutuk, no fó
hanoin hamutuk ba servisu ne’ebé sira halo ona. Durante tinan ida liuliu
observasaun, fiskalizasaun ba iha fatin sira ne’ebé iha liuliu ita nia rekursu sira hela ba ka
detein ba. sira mai ho kontribuisaun balu ne’ebé iha kritika, solusaun no
rekomendasaun, hodi bele governo bele prudente liutan hodi haree servisu sira
ne’e. Ba oin kona-ba pozisaun oberlot
iha sala sira, iha fasilidade ba defisiensia iha transporte no iha atendimentu
sira ne’ebé ladun di’ak liuliu ba iha primeirus koru hirak ne’e hotu sai hanesan kestaun ida ba Ministeriu
Justisa, no estrutura diretores prizonais nian la alergia atu haree sasan sira
ne’e no kolia kona-ba servisu prioridade ne’ebé mai husi advogadu publiku sira
halo ladun masimu ida ne’e sira sei mai ho rekomendasaun”, Salienta MJ.
Ministro Justisa apresia
ba iha rede kooperasaun ne’ebé mak iha hamutuk ho servisu prizionais, defensor
públiku, advogadu no parseiru sira hanesan jus, no instituisaun sira seluk ida
ne’e hola parte konsolidasaun ida ne’ebé integradu mais atu dirisiona politiku
ida ne’ebé loos ba iha planu dezenvolvimentu ida di'ak, ita bele halo desizaun
sira estratejiku ba direitamente ba interese liuliu rekursus hodi garante sira
nia direitu lejitimu bainhira sira iha prizaun.
Representante
Koordenadór GASC Ivo Cilimau dehan, servisu apoiu finanseiru ba organisaun
sosiedade sivil GASC jere fundus transferensias publika mai husi estadu atu
bele atribui ba organizasaun sosiedade sivil sira ne’ebé mak GASC servisu ba
intereses públiku. Tanba GASC servisu hamutuk ho HAK tinan barak ona. Tuur
hamutuk hodi estabele rede ida ba apoiu
servisu prizaun, maibé servisu hamutuk ho HAK atu konverte rede ne’e ba
asosiasaun sira ne’ebé mak kabe ba prizaun nian.
“Ami nia servisu ba
intereses publiku no ami dezeija katak tinan oin mai ita boot sira bele
konverte buat ida ne’e, atu preve duni orsamentu ba iha asosiasaun refere hodi
halo servisu sira. Ami mós husu ba HAK no rede apoiu servisu prizaun nian,
katak deskobrimentu ne’ebé ita boot sira hetan ita boot sira tenke halo
advokasia ba iha Parlamentu Nasional, hodi eleva no preve orsamentu ba justisa
hodi kobre ba defisiensia sira ne’ebé durante ne’e iha labele husu MJ apoiu de’it
tenke halo advokasia ba orsamentu sira ne’e. Defisiensia sira mos presiza
sosiedade sivil nia apoiu liuliu iha autokatrol orsamentu estadu nian, ba iha Ministeriu
Justisa tenke koopera hamutuk ne’ebé GASC husu ba HAK nafatin hala’o servisu
ne’e no apoiu MJ iha asuntu ne’e liuliu hasa’e sira nia osan hodi resolve problema
sira”, Tenik Rep. GASC.
Jornalista :
Geraldino Magno
Editor : Média RKDTL
0 Comments