Dili-13/02/2024-Media defisiensia,
Asosiasaun HAK Timor-Leste realiza diskusaun publiku relasiona ho tema “Direitu
Prizioneiru Sira Nian Hodi Asesu Ba Justisa Formal” tanba durante ne’e
prizoneiru sira hetan ona prizaun
preventiva maibé nafatin hela iha prizaun.
Tuir
Diretor Asosiasaun HAK Feliciano da Costa Araújo hatete atividade ohin HAk organiza
diskusaun publiku kona-ba direitu prizoneiru sira nian, prizoneiru sira ne’ebé
hetan prizaun preventiva tuir lolos labele hela iha prizaun laran durante fulan
neen ate tinan, advogadu tenke haree tanba prizoneiru sira barak mak kumpri
prizaun preventiva sira la koinese advogadu ne’e sai kestaun ida ba sira.
“Ami
akresenta liuliu ba iha sira ne’ebé maka prijaun preventiva sira ne’e klaru
tuir lolos sira la bele hela iha prizaun laran durante fulan neen ate tinan atu
hatete saida iha defensor publiku ne’e ami hatete ona katak oinsa ba iha nia defensaun
advogadu sira atu bele haree ida ne’e kuaze lubuk ida hanesan iha Becora 100
resin mak iha prizaun, Suai hamutuk 114 no iha Gleno na’in 6 ida ne’e hatudu
katak koinese sira ninia advogadu, ita kontenti tebes tanba bele estabelese ona
defensor publiku oinsa atu fó asistensia gratuita ba prizoneiru realidade mak
problema boot prizoneiru sira ne’ebé maka tama ba hanesan kumpri prijaun
priventiva sira la rekoinese sira nia advogadu ida ne’e sai problema boot” Deha
Feliciano iha salaun CNE Tersa 13/02.
Diretor
HAK salienta advogadu sira ne’ebé durante halo jura sai defensor tenke iha
vontade tanba hetan benefísiu hanesan osan barak liu tanba ne’e parte HAK nota
katak advogadu sira hamosu arasmen ba iha sira nia kliente no kliente husu fó
asistensia advogadu mak deside tempu ida ne’e problema boot tanba ne’e presiza
halo diskusaun hodi koalia ho koradór defensor publiku kona-ba problema ne’e.
“Ha’u
hakarak atu sadik mós maka ida ne’e maluk sira ne’e durante jura sai hanesan
advogadu ne’ebé defensor maibé la dedika an hanesan vontade hanesan defensor no
advogadu ne’ebé mak di’ak ne’e problema boot maluk sira tenki hanoin didiak
tanba imi iha benefisiu osan ne’ebé aloka ona ba iha ita boot sira barak liu,
ami nota iha buat ida maka balun to’o hamosu buat ida arasmen ba iha sira nia
kliente, kliente husu atu fó asistensia maibé sira iha dizitu oioin hakarak
hasoru kliente sira maka termina ida ne’e deskobrementu ida ne’ebé ami tenki koalia
ba iha korador defensor públiku atu tau atensaun ba ida ne’e”, Tenik diretor
HAK.
Iha
fatin hanesan Provedor dos Direitus Humanos e Justiça Virgílio da Silva
Guterres “Lamukan” hatete presensa atu koalia direitu ba prizoneiru sira no
garante guarda prizional hodi haree medida ne’ebé governu foti hodi hadia
kondisaun no planu ba oin iha asistensia supsiente husi frekuente defensor públiku
ba prizoneiru tanba prizoneiru balu hetan ona prizaun preventiva tenke konsulta
ho parte legal sira hodi solusiona problema ne’e.
“Ohin
presensa hodi koalia kona-ba direitu umanu ba prizoneiru sira no garate guarda
ba prizional sira kona-ba medidas saida maka governu foti ona hodi hadia
kondisaun sira ba oin iha asistensia ida ne’ebé bele supsiente husi frekuente
defensor publiku ba ita nia prizoneiru sira tanba prizaun preventiva tenke
konsulta ho parte legal sira hatete laiha definisaun klaru iha lei kona-ba
frazu ba prizaun preventiva nian bele tinan ida ka rualei ne’ebé mak bele uza
mak hanesan garante sidedaun nia direitu iha buat tolu foti asaun, prosesu
legal nodesizaun husi tibunal tuir tempu ne’ebé razoavel ne’e ita hein ho
inserteza kona-ba nia kazu hein tinan ida rua ne’e viola ona lei direitus humanus”
Subliña Provedor.
Jornalista : Geraldino Magno
Editor: Media RKDTL
0 Comments