ESTICA – REALIZA EXAME PROVAS APTIDAUN PROFISIONAL BA DALA IV HUSI KURSUS TLP TINAN 2023

 
Dili-25/08/2023-Média Defisiensia, Eskola Sekundaria Teknika Informatika (ESTICA) ST.  Antonio Metinaro hala’o Abertura ba Exame Provas Aptidaun Profisional 12 Ano Realiza ba dala IV husi kursu Tekniku Linguagem de Programasaun tinan 2023 hodi kapasita estudante sira nia kapasidade durante tinan tolu no prepara ba exame nasional.

Tuir Diretur Jerál Pe. Adrian Ola Duli iha nia intervista ba RKDTL hatete, liu husi Exame Provas Aptidaun Profisional bele hatudu estudante sira nia kapasidade ne’ebé durante ne’e aprende ona iha eskola no mos iha komunidade sira. No metodu ne’e la’os foin mak hahú maibé realiza ona kada tinan sira hala’o ona iha teoria no mos prátika 50%.

Diretur Jerál ESTICA Pe. Adrian Ola Duli

“Ita hare kualidade sira Ezame ohin ne’e katak sira lagrogi no sira bele esplika saida mak sira halo iha baze komunidade sira ne’ebe uza komputador  ita hanoin ba oin hakarak ita mos bele, hau hare netik parte website onlin no ofline ita folin barak liu maibe oline ne’e mak sei menus hela ida mak liu husi Radiu komunidade defisiensia sira nian hanesan ne’e bele mos promove  defisiensia sira nia servisu ho online ema seluk mos bele hare tuir liu husi youtube liu husi internet no sira seluk tan atu halo ba  oin, no eskola refere ba oras ne’e sei falta mos biblioteka ba estudante sira atu bele aprende.

Ida ne’e ita sempre halo kada tinan no sira halo teoria ho Pratika 50% entaun ita bele hare katak aplika  teoria ne’ebe sira hetan bele lao iha komunidade hodi hatan nesesidade komunidade sira nian ba iha suco ba iha administrasaun postu nian bu’at hirak ne’e hotu sira bele hola esperensia direita  iha baze ESTICA, materia sira hau hanoin katak ne’e ita falta iha bibleoteka ita hakarak material la’os mai deit manual professor fo, maibe ita mos iha livru balu atu konsulta sira bele uza fontes hodi hakerek sira nia materia hanesan ohin ne’e  bele hetan suporta husi fontes barak diak liu tan ida ita falta mak biblioteka no ida seluk mak revolutoriu komputador  revolutoriu iha tia ona maibe ita hare tenke hadia fatin manas liu komputador sai aat lalais iha ne’e halai liu ba material importante tolu ida mak website tenke iha internet ita agora ne’e susar mos redi internet iha ne’e asesu diak website ne’e mak ba ofline no online iha segudo mak programa office ohin sira apresenta ne’e prorama office oinsa atu atende komunidade ho ita nia dadus ho ita nia Sistema ida sira  bele kria  ida seluk mak data bazet pelumenus tolu data bazet foti dadus husi komunidade depois sira halo klasifikasaun depois mos bele espailha ba ita nia ema sira mesmo sira tama ba suco ida sira foti dadus ne’e ho ninia klasifikasaun ho nia idade hira husi servisu hira ou ita foti dadus defisientes mos depois ita halo klisifikasaun defisiensia matan, defisiensia mental no defisiensia  fisiku  ne’e ita persiza halo klasifikasaun ba dadus ne’ebe ita foti hodi nune ema bele lee lalais no komprende hodi dezenvolve,” dehan diretur jeral ESTIKA ba jornalista RKDTL iha Metinaro Munisipiu Dili sexta feira horseik.

Fatin hanesan Diretor Edukasaun Munisipiu Dili Carlito da Silva hatete, liu husi partisipante ida ne’e atu nune’e bele observa direta ezame PAP ida ne’e hafoin sira hakat ba ezame nasional.

Diretor Edukasaun Munisipiu Dili Carlito da Silva

“Objetivu  Partipante ba atividade loron ida ohin ne’e atu mai asiste  no bazeia ba estudante  sira hodi prepara sira nia aan ba ezame nasional  sira tenke priense uluk lai mateiria ida ho naran Ezame PAP nian hodi sira ba halo Estajiu hotu tia sira mai aprezenta sira nia eskola saida mak sira ba aprende hodi kompete sira nia teoria tanba ne’e mak antes sira kompete sei konvida Director municipiu nasional ho autoridade lokal para mai sai tan testamunia ba labarik sira nia koinesementu liga ho sira nia estudu ne’ebe mak iha sira iha ne’eba halo teoria kompleta tan ho Pratika ruma   ne’ebe mak iha sira nia estajiu nebe mak sira ohin hatudu saida mak sira aplika iha ne’eba ba futuro sira fo sujestaun bu’at ruma  oinsa ita bele tuir mudansa teknolojia Timor-Leste atu kompete ho internasional,” dehan Diretor Edukasaun Munisipiu Dili Carlito da Silva.

Nune’e mos reprezentante estudante Zejunha João de Fátima senti kontenti ho metodu ne’e atu bele aumenta tan kapasidade hodi la bele difikulta nia iha nivel universidade, no difikuldade ne’ebé nia hasoru bainhira rekolla dadus iha terenu no sira menus informasaun atu rekolla dadus.

Reprezentante estudante Zejunha João de Fátima

“Hau senti kontenti tanba projeitu ida ne’e hau bele haklean tan hau nia kapasidade wainhira hakat to ba universidade, nia difikulidade wainhira  hira foti dadus iha fatin refere no mos peskiza se wainhira ita ba iha ne’eba iha tempo fulan 3 liu ba sira mai estajiu iha fatin ne’e sira fo fulan rua deit fila fali ba ida-idak nia fatin menus informasaun mai ami atu foti dadus iha ne’eba mak ne’e ami sei tuir ba sira nia fatin refere hodi foti dadus .

Vantagem mai hau atu haklean hau nia kapasidade hau nia mentalidade iha futuru oin mai liu-liu iha materia Teknika Linguagem de Programasaun hau aprende barak liu koalia kona ba    oinsa sujere dadus iha eskola jere mos ita nia komersiu sira iha area tekniku iha ESTV ESTICA  St. Antonio Metinaro   espera katak eskola ne’e bele avansa ba oin no bele diak liu tan  no bele amenta kapasidade eskola nian nafatin produs  estudante foun tinan oin mai  husu ba kolega sira labele hare ba kondisaun eskola maibe hare ba ita nia kapasidade ne’ebe mak iha fatin  eskola refere," tenik Estudante Zejunha. 

Jornalista: Anselmo J.M.da C. Martins&Geraldinho P. Magno

Editor: Alexandre Salsinha

Post a Comment

0 Comments