Dili-25/08/2023-Média Defisiensia, Eskola Sekundaria
Teknika Informatika (ESTICA) ST. Antonio
Metinaro hala’o Abertura ba Exame Provas Aptidaun Profisional 12 Ano Realiza ba
dala IV husi kursu Tekniku Linguagem de Programasaun tinan 2023 hodi kapasita
estudante sira nia kapasidade durante tinan tolu no prepara ba exame nasional.
Tuir
Diretur Jerál Pe. Adrian Ola Duli iha nia intervista ba RKDTL hatete, liu husi Exame
Provas Aptidaun Profisional bele hatudu estudante sira nia kapasidade ne’ebé
durante ne’e aprende ona iha eskola no mos iha komunidade sira. No metodu ne’e
la’os foin mak hahú maibé realiza ona kada tinan sira hala’o ona iha teoria no
mos prátika 50%.
Diretur Jerál ESTICA Pe. Adrian Ola Duli
“Ita
hare kualidade sira Ezame ohin ne’e katak sira lagrogi no sira bele esplika
saida mak sira halo iha baze komunidade sira ne’ebe uza komputador ita hanoin ba oin hakarak ita mos bele, hau
hare netik parte website onlin no ofline ita folin barak liu maibe oline ne’e
mak sei menus hela ida mak liu husi Radiu komunidade defisiensia sira nian
hanesan ne’e bele mos promove
defisiensia sira nia servisu ho online ema seluk mos bele hare tuir liu
husi youtube liu husi internet no sira seluk tan atu halo ba oin, no eskola refere ba oras ne’e sei falta
mos biblioteka ba estudante sira atu bele aprende.
Ida
ne’e ita sempre halo kada tinan no sira halo teoria ho Pratika 50% entaun ita
bele hare katak aplika teoria ne’ebe
sira hetan bele lao iha komunidade hodi hatan nesesidade komunidade sira nian
ba iha suco ba iha administrasaun postu nian bu’at hirak ne’e hotu sira bele
hola esperensia direita iha baze ESTICA,
materia sira hau hanoin katak ne’e ita falta iha bibleoteka ita hakarak
material la’os mai deit manual professor fo, maibe ita mos iha livru balu atu
konsulta sira bele uza fontes hodi hakerek sira nia materia hanesan ohin
ne’e bele hetan suporta husi fontes
barak diak liu tan ida ita falta mak biblioteka no ida seluk mak revolutoriu komputador revolutoriu iha tia ona maibe ita hare tenke
hadia fatin manas liu komputador sai aat lalais iha ne’e halai liu ba material
importante tolu ida mak website tenke iha internet ita agora ne’e susar mos
redi internet iha ne’e asesu diak website ne’e mak ba ofline no online iha
segudo mak programa office ohin sira apresenta ne’e prorama office oinsa atu
atende komunidade ho ita nia dadus ho ita nia Sistema ida sira bele kria
ida seluk mak data bazet pelumenus tolu data bazet foti dadus husi komunidade
depois sira halo klasifikasaun depois mos bele espailha ba ita nia ema sira
mesmo sira tama ba suco ida sira foti dadus ne’e ho ninia klasifikasaun ho nia
idade hira husi servisu hira ou ita foti dadus defisientes mos depois ita halo
klisifikasaun defisiensia matan, defisiensia mental no defisiensia fisiku
ne’e ita persiza halo klasifikasaun ba dadus ne’ebe ita foti hodi nune
ema bele lee lalais no komprende hodi dezenvolve,” dehan diretur jeral ESTIKA
ba jornalista RKDTL iha Metinaro Munisipiu Dili sexta feira horseik.
Fatin
hanesan Diretor Edukasaun Munisipiu Dili Carlito da Silva hatete, liu husi
partisipante ida ne’e atu nune’e bele observa direta ezame PAP ida ne’e hafoin
sira hakat ba ezame nasional.
“Objetivu Partipante ba atividade loron ida ohin ne’e
atu mai asiste no bazeia ba
estudante sira hodi prepara sira nia aan
ba ezame nasional sira tenke priense
uluk lai mateiria ida ho naran Ezame PAP nian hodi sira ba halo Estajiu hotu
tia sira mai aprezenta sira nia eskola saida mak sira ba aprende hodi kompete
sira nia teoria tanba ne’e mak antes sira kompete sei konvida Director
municipiu nasional ho autoridade lokal para mai sai tan testamunia ba labarik sira
nia koinesementu liga ho sira nia estudu ne’ebe mak iha sira iha ne’eba halo
teoria kompleta tan ho Pratika ruma ne’ebe mak iha sira nia estajiu nebe mak sira
ohin hatudu saida mak sira aplika iha ne’eba ba futuro sira fo sujestaun bu’at
ruma oinsa ita bele tuir mudansa teknolojia
Timor-Leste atu kompete ho internasional,” dehan Diretor Edukasaun Munisipiu
Dili Carlito da Silva.
Nune’e
mos reprezentante estudante Zejunha João de Fátima senti kontenti ho metodu
ne’e atu bele aumenta tan kapasidade hodi la bele difikulta nia iha nivel
universidade, no difikuldade ne’ebé nia hasoru bainhira rekolla dadus iha
terenu no sira menus informasaun atu rekolla dadus.
“Hau
senti kontenti tanba projeitu ida ne’e hau bele haklean tan hau nia kapasidade
wainhira hakat to ba universidade, nia difikulidade wainhira hira foti dadus iha fatin refere no mos
peskiza se wainhira ita ba iha ne’eba iha tempo fulan 3 liu ba sira mai estajiu
iha fatin ne’e sira fo fulan rua deit fila fali ba ida-idak nia fatin menus
informasaun mai ami atu foti dadus iha ne’eba mak ne’e ami sei tuir ba sira nia
fatin refere hodi foti dadus .
Vantagem
mai hau atu haklean hau nia kapasidade hau nia mentalidade iha futuru oin mai
liu-liu iha materia Teknika Linguagem de Programasaun hau aprende barak liu
koalia kona ba oinsa sujere dadus iha
eskola jere mos ita nia komersiu sira iha area tekniku iha ESTV ESTICA St. Antonio Metinaro espera katak eskola ne’e bele avansa ba oin
no bele diak liu tan no bele amenta kapasidade
eskola nian nafatin produs estudante
foun tinan oin mai husu ba kolega sira
labele hare ba kondisaun eskola maibe hare ba ita nia kapasidade ne’ebe mak iha
fatin eskola refere," tenik Estudante Zejunha.
Jornalista:
Anselmo J.M.da C. Martins&Geraldinho P. Magno
Editor:
Alexandre Salsinha
0 Comments