Dili, 24/02/2025-Média Defisiensia,Prezidente Laureadu Nobel da Pás, José Ramos Horta hahú ona ninia vizita servisu ba
Vietnam husi loron 24-26 Fulan Fevereiru Tinan 2025, hodi partisipa iha Fórum
Futuru ASEAN 2025. Forum ne'e, ho tema "Harii ASEAN ne'ebé Unidu,
Inklusivu no Reziliente iha Transformasaun Global sira-nia le’et, halibur líder
rejionál sira atu diskute kona-ba futuru ASEAN nian no responde ba dezafiu xave
sira ne'ebé rejiaun hasoru.
Durante ninia vizita servisu, Prezidente Ramos-Horta
sei hala'o enkontru bilateral nivel a’as ho lideransa Vietnam nian, inklui Sua
Exelénsia Luong Cuong, Prezidente Vietnam, no Sua ExelénsiaTo Lam, Sekretáriu
Jerál Partidu Komunista Vietnam nian. Enkontru hirak-ne'e sei hametin ligasaun
diplomátika entre Timor-Leste no Vietnam, no sei avansa diskusaun kona-ba
kooperasaun no dezenvolvimentu rejionál.
Iha Fórum Futuru ASEAN nian, Prezidente Ramos-Horta
sei hato’o diskursu prinsipál iha serimónia abertura Fórum nian no partisipa
iha sesaun Q&A nivel a’as hamutuk ho Primeiru-Ministru Vietnam nian, S.E. Pham Minh
Chinh, Primeiru-Ministru Malázia nian, Rt. Hon. Dato’ Seri Anwar bin Ibrahim,
no Primeiru Ministru Nova Zelandia, Rt. Hon. Christopher Luxon
Fórum Futuru ASEAN 2025 serve hanesan plataforma
signifikativu ida ba diálogu rejionál kona-ba asuntu krítiku sira inklui avansu
teknolójiku, seguransa abranjente, no papél ASEAN nian iha paisajen globál ida
ne'ebé kompleksu ba bei -beik.
Partisipasaun Timor-Leste nian iha Fórum ne'e
subliña ninia kompromisu ba integrasaun rejionál no ninia viajen la’o hela ba
adezaun ba ASEAN. Nasaun kontinua halo progresu signifikativu iha prosesu
adezaun.
"Fórum Futuru ASEAN reprezenta plataforma importante
ba diálogu no kolaborasaun hanesan ita servisu hamutuk atu harii Sudeste
Aziátiku ne'ebé integra no rezilienté liu," dehan Prezidente Ramos-Horta. Partisipasaun
ihaTimor-Leste nian refleta ami-nia kompromisu metin ba kooperasaun rejionál no
ami-nia prontidaun atu kontribui ho signifikativu ba vizaun komún ASEAN nian ba
dezenvolvimentu sustentavel no prosperidade. Hanesan ami progresu iha ami-nia
viajén adezaun ba ASEAN, ami hakarak servisu besik ho ami-nia viziñu sira atu
rezolve dezafiu komún no kaer oportunidade sira ba kresimentu koletivu.
Nu'udar nasaun ne'ebé kompromete ba dezenvolvimentu
sustentavel no kooperasaun rejionál ne'ebé aumenta, Timor-Leste hakarak
kontribui ba diskusaun sira kona-ba mudansa klimátika, tranzisaun enerjia, no
hametin rezilienté rejionál liu husi asaun koletivu no kolaborasaun.
Prezidente nia delegasaun inklui ofisiál superiór
sira governu nian husi Ministériu Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, ne’ebé
hatudu Timor-Leste nia kompromisu maka’as atu envolve ho parseiru rejionál sira
no kontribui ba vizaun kompartilla iha ASEAN nian ba futuru.
Jornalista : Anselmo
Martins
Editor : Média
RKDTL
0 Comments