PR FÓ OMENAJEN BA MÁRTIR NO EROI SIRA IHA ANIVERSARIU FALINTIL BA DALA-49

 


Dili-20/08/2024-Média Defisiensia,
Prezidente Republika Demokratika Timor-Leste partisipa iha selebrasaun loron 20 fulan Agusto  mak komemora Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste nia luta ba dala-49.

Tuir Prezidente Republika José Ramos-Horta afirma, selebrasaun ba dala-49 kriasaun FALINTIL ho momentu ne’e atu fó onra no hanoin hikas luta ba libertasaun nasional, hodi hetan dame no direitu demokratiku iha ita nia nasaun RDTL, no fó omenajem ba Martir no eroi sira sakrifika sira-nia vida, atu Timor-Leste bele hamriik nu’udar nasaun ida livre no independente .

“Ohin ita selebra aniversáriu ba dala-49 kriasaun FALINTIL momentu ne’e hanesan oportunidade atu fó onra no hanoin hikas tinan ruanulu-resin[1]haat, luta ba libertasaun nasionál no tinan ruanulu-resin-lima harii dame, dezenvolvimentu nasionál no hametin Estadu Direitu Demokrátiku. Ita fó omenajen ba mártir no eroi sira ne’ebé sakrifika sira-nia vida atu Timor-Leste bele hamriik nu’udar nasaun ida livre no independente. Entre sira ne’e, ita hanoin hikas ho respeitu kle’an Nicolau Lobato, ne’ebé ninia legadu nu’udar líder rezisténsia kontinua fó naroman ba ita-nia dalan. Ninia lideransa no sakrifísiu sai nafatin fonte inspirasaun iha ita-nia luta ba justisa no ba Timoroan hotu nia moris-di’ak. Funsaun Forsa Armada nian: Ita selebra soldadu sira, mane no feto, sargentu no ofisiál sira ne’ebé, iha pasadu no prezente, dedika ona sira-nia moris, hodi defende ita-nia integridade territoriál no soberania nasionál. FALINTIL, orijen husi Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) atuál, kontinua sai hanesan rezerva fundamentál ba liña frente hasoru ameasa interna no esterna”, Dehan PR iha Selebrasaun loron FALINTIL iha Kuartel Jeneral Fatuhada Dili, 20/08.

Xefe Estadu hatutan F-FDTL atu nafatin, dezempeña papél esensial hodi mantein paz no estabilidade seguransa iha interna, atu serbisu iha kolaborasaun nafatin hodi fó apoiu ba malu ho PNTL, nune’e bele halo patrullamentu ba área risku sira, hodi harii Timor-Leste ida ne’ebé seguru, modernu no prósperu.

“Misaun Sosiál no Umanitária F-FDTL dezempeña papél esensiál hodi mantein estabilidade no seguransa interna durante períodu sira dame nian. Serbisu iha kolaborasaun besik ho forsa no servisu seguransa sira, F-FDTL fó nia apoiu ba PNTL hodi halo patrullamentu ba área risku sira, seguransa ba eventu importante sira no orden públika durante distúrbiu sivíl no deklarasaun kalamidade públika no estadu de-sítiu nian, no, ohin komemora loron FALINTIL ba dala-49, moris nafatin iha timoroan tomak nia fuan no memória. Ita rekoñese militár nia papél krusiál hodi harii Timor-Leste ida ne’ebé seguru, modernu no prósperu. Mai ita halibur ita-nia esforsu sira iha luta hasoru kiak, hamlaha no inseguransa ai-han, no la’o ba oin ho determinasaun no esperansa.


Iha fatin hanesan Xefe Estadu Maior Jeneral F-FDTL, Tenente Jenerál Domingos Raúl “Falur Rate Laek” hatete, agradese no onra ba sakrifisiu ne’ebé durante tinan barak ita nia nasaun hasoru difikuldade barak, maibé defensor sira no funu na’in sira ho aten-brani hodi defende nasaun RDTL, no povu tomak ohin ita selebra hodi fó onra no respeitu ba komandante no militar sira nia luta, ba independensia ho sira nia estratejia no tatika ne’ebé hatudu ho brilantes atu nasaun ne’e moris livre independente.   

“Ita halibur hamutuk iha ne’e eventu solene ne’e ne’ebé selebra tinan-tinan hodi  fó onra ba sakrefisu sentidu patreotatiku korajen no aten brani nafatin  husi mane no feto FALENTIL sira ne’ebé ho sira nia raan ba ita nia liberdade, atu ita bele moris iha nasáun livre independente aten brani no patriatismu  nasaun ne’e nian, oan mane sira ne’ebé iha faze oioin  ita nia istoria nian salta netik sira nia rai doben nia intrese sira nia intrese rasik. Agradese atu garante katak sakrefisiu ne’ebé sira halo ita hetan apresesaun interna eroi no dezamina sira ne’ebé terus no sakrifisiu ikus liu ba kauza ne’ebé bo’ot liuhusi sira nia aan rasik, sira hein katak prosesu konselidasaun rezedamentu nasional, ita hotu hasa’e bandeiria enome inkluzaun nian justisa ekuidade kondisaun hanesan  toleransia no unidade nasional, nasaun boot sira koalia hodi halo tratamentu hanesan rekonkista no libertasaun iha ita nia rain, ita labele haluhan sira nia luta husi dezenvolvimentu nasaun nian, ita bele iha diferente iha faze ba momentu nian, maibé objetivu hanesan hodi hakalma no estabiliza, hodi fó deskulpa ba asaun pozitivu iha pasadu no foka ba harii futuru iha ita nia rai”, Tenik Tenente Jeneral Falur.

Entretantu, konfiansa no fiar tau ba ita nia Forsa Armada nia kapasidade, inserteza nu’udar povu katak sirkuntansia saida de’it F-FDTL sei presensa nafatin, hodi estabelese orden, mantein kalma no apoiu povu no defende integridade estadu, no hakarak destaka konfiansa espesial ba malu, tanba oportunidade atu hasa’e, no fó onra ba ita nia maluk sira ne’ebé luta halo tia ita nia liberdade sai posivel liuliu kria ambiente ida ho responsabilidade individual no sosial, bazeia ba valor ne’ebé onestidade liuliu lia loos no orden.

Jornalista : Anselmo & Geraldino

Editór : Média RKDTL

 

 

 

Post a Comment

0 Comments